Ahmed Bosnić - ATLANTIDA

Uvodna riječ:

Pred vama se dragi čitatelji nalazi ATLANTIDA,  djelo istaknutog istraživača, novinara i publiciste Ahmeda Bosnića koji je na sebi svojstven naćin iznjeo sva svoja istraživanja o najvećoj misteriji moderne arheologije i pretvorio ju u kvalitetnu knjigu namjenjenu svima koji se zanimaju za Atlantidu, onu superiornu velesilu Atlantika što nestade prije 9000-te godine prije naše ere. Stoga sam tokom svoje tri godine studija a evo sada i na završnoj godini, odlučio da sam dam jedan kvalitetan komentar po pitanju Atlantide, njena postojanja, nestanka, izvora koji je prvi pominju i razmotrio sam neke od vodečih teorija koji Atlantidu smještaju tu i tamo, u svaki kutak planete Zemlje a i razjasnio sam šta to vodeća nauka misli po njenom pitanju a šta kažu njene vjerne pristalice koje vjeruju u njeno postojanje.

Piše: Amar Tufo,
11. Januar, 2018

Kao što se dalo i očekivati, i sam Bosnić kao i večina autora počinje pripovjedanje o ATLANTIDI koristeći se Platonovim dijalozima: "TIMEJ" i "KRITIJA" gdje u Timeju, Platon jasno iznosi Solonovu priču i događaj kada je ovaj posjetio egipatski hram Sais na delti Nila gdje su mu egipatski sveštenici ispričali o najstarijim vremenima i priču o ATLANTIDI, nekoć velikoj i moćnoj civilizaciji što bijaše iza Herkulovih Stupova u srcu Atlanskog okeana. I tako se rodi legenda o ATLANTIDI. 

1.Šta je to ATLANTIDA? 

Athanasius Kircher'-ova mapa Atlantide (1669)
Source: Wikipedia

 Legenda o Atlantidi stara je koliko i sam antički svijet. Prvi put ju pominje grčki filozof Platon 384.god. pr. n. e u svoja dva odvojena dijaloga "TIMEJ" i "KRITIJA" nastalim prema putovanju atenskog zakonodavca Solona u egipatski hram Sais oko 534. god. pr. n. e na deltu Nila gdje su mu sveštenici iz poštovanje prema Njemu i Boginji što je uzdigla njihov grad iznad svih drugih i po vrlinama njegov narod u odnosu na sve ostale, ispričali priču o najstarijim vremenima, legendama, junacima ali i jednu legendu koja i danas dan živi a to je legenda o ATLANTIDI. 

Ukratko o Atlantidi (Heyneck, 2001: 11) 

Prije jedanaest hiljada godina postojao je otok smješten u središtu Atlanskog okeana, nastanjen plemenitom i moćnom rasom. Narod toga otoka posjedovao je veliko bogastvo zahvaljujući prirodnim resursima njihove zemlje. Otok je bio središte bogate trgovine i velikog prometa. Vladari te zemlje vladali su čvrsto nad ljudima i zemljom na svom otoku i duboko u Europi i Africi. Bila je to A T L A N T I D A.

Atlantida je bila vlasništvo Posejdona, boga mora. Kad se Posejdon zaljubio u smrtnicu, Kleito, sagradio je nastambu na vrhu brda blizu sredine otoka, te je okružio nastambu prstenovima zemlje i vode da bi je zaštitio. Kleito je rodila pet parova blizanaca koji su postali prvi vladari Atlantide. Otok je bio podjeljen među braćom, a najstariji Atlas, prvi kralj Atlantide, imao je kontrolu nad središnjim brdom i okolnim područjem.

Na vrhu središnjeg brda izgrađen je hram u čast Posejdonu u kojem je bila smještena ogromna zlatna skultpura Posejdona koji vozi kočiju koju vuku krilati konji. Ovdje bi vladari Atlantide dolazili raspravljati o zakonima, suditi i prinositi žrtve. Da bi se omogućila putovanja i trgovine, usječen je kanal za vodu kroz prstenove zemlje dugačak 9 km, koji je spajao grad s morem.

Grad Atlantida ležao je odmah izvan vanjskog prstena vode i širio se preko ravnice pokrivajući 17 km širok krug. To je područje bilo gusto naseljeno i tamo je živjela većina stanovništva. Izvan grada ležala je plodna ravnica 530 km dugačka i 190 km široka, okružena još jednim kanalom koji se koristiio za skupljanje vode rijeka i potoka iz planina. Klima je bila takva da su bile moguće dvije žetve godišnje. Jedna u zimi, koja je natapana kišom, a druga ljeti, natapana sustavom navodnjavanja iz kanala.

Sa sjevera ravnicu su ograđivale planine koje su sezale do neba. Sela, jezera, rijeke  i pašnjaci šarali su planine. Osim žitarica, na otoku su uspijevale sve vrste voća i povrća. Obilje životinja, uključujući slonove, prolazilo je otokom. Generacijama su Atlantiđani živjeli skromnim, časnim životom. Ali, s vremenom su se počeli mijenjati. Pohlepa i moć počele su ih kvariti. Kad je Zeus vidio amoralnost Atlantiđana, okupio je ostale bogove da bi bahatim ljudima odredio primjerenu kaznu. Uskoro je Atlantida nestala pod jednim silovitim valom. Otok, njegove ljude i sjećanje na njega progutalo je more.

Opis preuzet iz knjige: Atlantida, iščezli kontinent

Dave. R. Heyneck, 2001: 11/13

Naime, u svom TIMEJU grčki filozof Platon iznosi veoma jasno šta je i gdje je bila smještena Atlantida.

Otok je bio veći od Libije i Azije zajedno, a moreplovci su tada mogli da prelaze sa tog na druge otoke i na ostrva na cijelom suprotnom kontinentu koji se protezao uz to - totalno more. Jer, cijelo to more, koje počinje od ulaza kojeg smo spomenuli, izgleda kao luka s tijesnim prolazom, ali se može zvati totalnim morem, a zemlja cijelog okružja, pravim kontinentom. Na tom ostrvu, A T L A N T I D I, vladala je velika i čudesna kraljevina, koja je posjedovala čitav otok i mnoge druge otoke i djelove kontinenta. Od pomenutog tjesnaca, vladali su oblastima Libije sve do Egipta i Evrope sve do Tirenije. I sva ova moćna kraljevina pokušala je jednim snažnim napadom da pokori vašu regiju, i našu, i neke druge koje su se tada nalazile s ove strane Ulaza.

TIMEJ (PLATON)

Bosnić, 1983:13 

Evo, kako vidimo iz Platonovog odlomka u TIMEJU, Atlantida je bila, dakle, civilizacija koja je nekoć ležala iza Herkulovih stupova (današnji Gibraltarski prolaz), u srcu Atlanskog okeana. Prema Platonovom opisu skica kraljevskog grada Atlantide (Heyneck, 2001: 17) bi izgledala ovako:

2. Da li je nekoć doista postojao otok u srcu Atlanskog okeana i ako jeste šta se desilo s njim?

Osnovna polaznica za rješavanje misterije Atlantide jeste pitanje da li je Atlantida kao otok, doista ležala u srcu Atlanskog okeana i osim toga šta se s njim desilo. Prema Platonu, Atlantida je ležala u srcu Atlanskog okeana koju su prije 9000. godina nasilno razorili zemljotresi. Platon iznosi u svom Timeju kako su Atlantiđani postali nezadovoljni prema svome ocu Posajdonu, postali su zavidni, u duši siromašni i željeli su svu moć samo za sebe. Tako su, kako Platon piše, pošli u osvajačke pohode na ćijoj putanji se našla i sama Evropa, to jeste Atina koja se tada izkazala na djelu. 

Tada, dakle, o Solone, tada se moć vašeg grada pokazala na djelu, po vrlini i snazi, a pošto je nadvisila sve po velikodušnosti i po svim ratničkim vještinama, prisiljena da se bori sama zbog bijesa drugih, suoči se tako sa najvećim opasnostima i porazi napadače, učvrsti pobjedu i od ropstva spasi narode još nepokorene i plemenito oslobodi sve druge, koji su živjeli od Herkulovih stupova pa naovamo. 

TIMEJ (PLATON)

Bosnić, 1983:13

Mišljenja su razna o postojanju Atlantide, kao otoka sa naprednom civilizacijom, bogatom kulturom, naukom, medicinom kakva još nije postojala nigdje drugdje do samo u Atlantidi pa su se iz nekih razloga mnogi stručnjaci pozabavili po tom pitanju, temom je li doista nekoć u Atlantiku postojako otok svojom masom dvaput veći nego Libija i Evropa zajedno. Naravno, nemamo odgovora jer uz svu tehnologiju koju mi danas imamo ona je, nažalost, nedovoljna da nam da odgovor na takvo pitanje. A, ako je otok postojao šta se onda dogodilo s njim. I opet, odgovor nam daje Platon u svome Timeju. 

Ali kasnije, desiše se strašni zemljotresi i poplave. U toku jednog dana i jedne noći svi vaši ratnici propadoše u zemlju, a slično nestade i otok A T L A N T I D A koji more proguta; stoga je to more još od tada neprolazno i neistraženo. Plovidbu sprečavaju veliki pličaci od blata koje je ostalo od otoka što je potunuo u morske dubine. 

TIMEJ (PLATON)

Bosnić, 1983:13 

Dakle, ATLANTIDA je potonula na dno Atlanskog okeana prije 9000. godina pr. n. e zajedno sa Atenskim ratnicima koji su, kako nas Platon obavještava, zajedno propali sa otokom u morske dubine. No, ima rupa u ovom teksu koja je velikom filozofu iz nekog razloga mogla promači a da je on nije ni primjetio.

3. Kreta i Atlantida? 

 

 Palaća Knosos, Krit (rekonstrukcija)

Kada bi se Platonova priča o Atlantidi uzela zdravo za gotovo onda Atlantida ne bi bila misterija za kojom se tragalo i traga i danas pa ćak i u trenutku dok ja pišem ovaj tekst. Svi bismo prihvatili da je to bila napredna civilizacija sa naprednom kulturom, naukom, medicinom, razdvojenom klasom sveštenika, zanatlija, trgovaca, i naravno ratnika koji bijahu najugledniji među Atlantiđanima a onda u jednom danu i jednoj noči  močni Zeus se tako razljutio na Atlantiđane da je odlučio da ih uništi i kazni potopom koji njihov otok posla u mračne morske dubine i da više nikada nije od tada viđen. I tačka, gotova priča. Ali nije!

Ovu palaću gore je u svojim kampanjama od 1900 - 1904. godine iskopao engleski arheolog sir. Arthur J. Evans. Evans, čovjek od nauke, arheolog koji je otkrio prvi i najstariji Evropski tron, civilizaciju dvaput straiju nego li Šlimanova Mikena i Grčka, nazvao ju je Minojskom civilizacijom. Dobila je ime po legendarnom kralju Minosu koji je vladao Kretom sa svojom kćeri Arijadnom koja je pomogla atenskom heroju Tezeju, sinu Egejevom da ubije Minotaura i da živ izađe iz Dedalovog labirinta uz pomoć Arijadninog magičnog klupka. No, razlog zašto se Knosos odnosno Krit odbaca kao sjedište Atlantide jesu godine koje nikako ne odgovaraju Platonovom opisu Atlantide koja je bila znatno starija oko 9000. godina prije Krista i Minojske civilizacije, odnosno palaće Knosos koja je podignuta oko c.2800. god. pr. n. e u periodu Starih Palata (po kronologiji Minojske civilizacije) ili starijem Minojskom dobu po Evansu. 

Sir. Arthur. J. Evans u Knosu

Kreta nije bila mirna, doduše, postoji veza između Krete kao Atlantide a to su bila dva razorna zemljotresa koja su Kretu pogodila prvi put oko 1600. god. pr. n. e u periodu Starih Palata kada su nastradale neke od najljepših palaća na Kreti kao što su Knosos, Malija, Zakros, Hagija Trijada, Gurnija, Festos, Palaikastro, Vati Petros i mnoge druge a koje su zatim obnovljene u tzv. periodu Novih Palata sa znatno manjim razmjerama nego što su bile izvorne veličine. Drugi, razorni potres desio se oko 1450. god. pr. n. e kada su navedene palate u potpunosti porušene i neke od njih nisu više obnovljene. Bila je to, naime, prekretnica i nestanak Minojske civilizacije a početak Mikenske civilizacije kopnene Grčke.

Komentar - Atlantida i otok Tera

 Otok Santorini (Tera) 

Gore sam već napomenuo kako je negdje oko 1600. god. pr. n. e vulkan na Teri eruptirao i pokosio pola otoka koji danas leži u Egejskom moru. Nauka se je davno time poigrala i ubrzo se rodila teorija o Atlantidi odnosno Santorini ili Minojska civilizacija je ta civilizacija što su o njoj egipatski sveštenici u Saisu kazali Solonu a Platon ju kasnije zabilježio. Bože, dragi da li je tako? Ja se ne slažem evo i zašto?

Prvo Platonovih 9000. godina bi valjalo skresati za 900. godina da bi se Atena kao grad smjestila u jedan vremenski okvir i drugo Minojska civilizacija je cvjetala konvencionalno oko 3500 ili 2800. god. pr. n. e a ne oko 9000- te godine kako je Platon opisao svoju Atlantidu. Erupcija Tere bila je 4 puta snažnija nego ona erupcija otoka Krakatau 1883. godine.

No, Platon u svom "Kritiji" jasno kaže da je Atlantida bila okrugla sa 5 koncentričnih prstenova koji su strogo branili pristup Posejdonisu i brdu gdje bog Posejdon obležao smrtnicu Kleito koja je tu rodila 5 blizanaca i najstarijeg giganta Atlasa po kojemu je Atlantida i dobila svoje ime. A otok Tera nije okrugla i samo jedan njen dio je potonuo u dno Egejskog mora a Platonova Atlantida u potpunosti nestade u morske dubine u jednom danu i jednon noći. 

3. Atena oko 9000. god. pr. n. e

Teško je odbaciti sva navedena kazivanja o Atlantidi koju nam je Platon prenjeo jer bi se time zastupala teorija kako je veliki filozof cijelu priču izmislio i njome opisao svijet i doba u kojem je on živio. Grčka civilizacija, doduše, jeste bila u mračnom dobu i to punih 500. godina koliko joj je trebalo da se izvuće i oporavi. Mračno doba koje je nastupilo nakon odmazde poznate kao Kolaps kasnog brončanog doba oko 1200. god. pr. n. e a koji je promjenio antički svijet zauvijek. Ali Grčku tada nisu potresali nikakvi zemljotresi niti poplave, barem ne one zabilježene u antičkim spisima. No, u jednoj stvari svojih opisa Atlantide, Platon je pogriješio kada je rekao kako je Atena rat bila s Atlantiđanima sprječivši njihov prodor i osvajanja u Evropi oko 9000. god. pr. n. e a da bi na kraju i oni zajedno propali u zemlju kao i Atlantiđani u dubinu mora. 

Svakom učenom čovjeku, naučniku i arheolozima jasno je da Atena nije mogla da postoji oko 9000. god. pr. n. e a kamo li da je bila rat s osvajačima s Atlantika. Ovdje kako Heyneck piše, valjalo bi skresati ove godine za 10 puta da bi time dobili vremenski period oko 900. god. pr. n. e iako se uzima konvencionalno 776. godina stare ere ili prva olimpijada kao najstariji datum Grčke civilizacija pa bi osnivanje grada Atene bila 700. god. pr. n. e. Iako je Atena bila naseljena još u vrijeme Mikenske civilizacije oko 1450 - 1110. god. pr. n. e, ona se  kasnije osamostalila i stasala u jedan od najmočnijih grčkih polisa sa sopstvenom vojskom, mornaricom i uređenom demokratijom.

Bez obzira na sve ovo, jasno je da ovaj grad nije nikako mogao postojati prije 9000. god. pr. n. e pa tako neki vjeruju da prije 11 000. godina nigdje u svijetu nije postojala tako napredna civilizacija. Konvencionalna arheologija zastupa teorije kako su najstarije civilizacija ponikle u području Plodnog Polumjeseca, Anatolija (današnja Turska), područje gdje se dogodila Neolitička revolucija (po Gordonu Childe-u), prva velika revolucija u povijesti ljudskog roda kada je čovjek prešao na starosjedilački naćin žiovota.

Prestao je biti samo lovac i sada je svjesno ućestvovao u proizvodnji hrane, akultivirao je prve biljke, pripitomio prve životinje, podizao je stalna naselja pokraj obala rijeka i jezera, gradio kuće, i bavio se svakodnevnim životom. Nije više mislio samo na stomak nego je mislio i izrađivao nove tehnike lova, ribolova, preživlljavanja, i svakodnevnog opstanka. Tako su nikli prvi gradovi u današnjoj Turskoj koji su među prvima oko 9800. god. pr. n. e primili ovaj neolitički model a to su: Čatal Hujuk, Jerihon, Ajn Gazal, Ajn Zubejda, Gobekli Tepeš, Halan Čemi, i Natufijen itd. (Ovdje sam naveo slobodno nazive gradova s turskog jezika onako kako bi se isti izgovarali). 

Tko zna pravu istinu o Atlantidi?

 

Platon

Većina uglednih naučnika već više od nekoliko stoljeća odbaca Atlantidu kao neku izvanrednu i supernaprednu civilizaciju i velesilu koja je prije 11 000 godina cvjetala u srcu Atlanskog okeana iza Herkulovih stupova a koju je oko 9000-te godine prije naše ere u jednom kobnom danu i kobnoj noći progutalo more i bacilo je u tamne morske dubine. A ima i onih koji se pak slažu sa velikim filozofom i opet odbijaju prihvatiti tumačenje zvanićne nauke i arheologije te sve to smatraju 'teorijom zavjere' i velikim zataškavanjem. 

Pa šta je istina a šta je laž? Šta je stvarnost a šta java? Ja ću ovo komentirati na ovaj način. Većina nas je čitala Homerovu Ilijadu i Odiseju koja govori o pradavnim vremenima, vremenima kada su bogovi hodali zemljom, a močni i veliki heroji poput Ahila, Ajanta, ili Odiseja se kališe u bitkama i ratovima protiv svakojakih zvjeri, pa i velikom Trojanskom ratu koji se povede radi prelijepe Helene, žene kralja Menelaja koju ote prelijepi i zgodni Pariz. Svi su ovu kvazilegendu odbacivali a Homer je tvrdio da je ona bazirana na pravim događajima. Svi sem jednog. 

Kada se je Heinrich Schliemann, ugledni njemački biznismen i arheolog konaćno pojavio na sceni arheologije 80-ih sa Homerovom Ilijadom i uvjerenjem da je ovaj govorio o istinitim događajima a ne bajkama, bio je odlućan da dokaže istinitost Trojanskog rata i naravno krenuo u potragu za drevnom Trojom. I doista našao ju je u Turskoj, na brdu Hisarliku. Šliman je bio uvjeren u postojanje Troje, Trojanskog rata da je nabasao na Troju VIIa, Homerovu Troju što ju Spartanci pod lukavstvom Odisejeva konja spališe u one noći kada se ovi ponapijaše uvjereni da su Grci napustili Troju a kao poklon na njenim obalama ostavili Trojanskog konja. Pade Troja, dragi Bože kao da nikada nije ni postojala, pade Veliki Ahil, Hektor, i Patroklo, i tako Šliman dokaza vjerodostojnost Homerovih kazivanja i priču o legendarnom Ilijumu ili Troji.

Ovo je 10 Troja stim što je Troja VII, Homerova Troja što ju Grci spališe oko 1200. god. pr. n. e

Zašto sam naveo Homera i njegovu Troju ili Šlimanovu Troju, pa zato jer je sam Šliman isprva vjerovao da je otkrio Atlantidu u Turskoj a da se ona nije nalazila u Atlanskom okeanu kako je kazivao Platon. Ako je Šliman uspio da dokaže da je legendarna Troja nekoć doista postojala i javnosti dao Troju i dokazao da je Homer govorio istinu a ne pričao bajke, onda je samo pitanje vremena kada će se novi Šliman pojaviti u novije doba i kazati nam svima, pa ćekajte Platon je govorio istinu a ja sam odlučan da to i dokažem i da vam svima dokažem da je A T L A N T I D A doista nekoć postojala a da nije nikakva izmišljotina. Pa eto nadam se i ja da će se u skorije vrijeme pojaviti novi Šliman koji će biti pogano bogat ali i dovoljno blentav da se upusti u potragu za Atlantidom i dokaže njeno postojanje.

Atlantida i Novo doba?

Bez ozbira bila Atlantida istina ili ne, generacije i generacije ljudi što će doči u budučnosti i novih naučnika koji će se kaliti na njenoj misteriji i pokušati razčlaniti i dokućiti o ćemu je to veliki filozof stvarno pisao, kakva mu je to napredna civilizacija i kultura bila inspiracija a da za nju mi danas uopšte ne znamo.

Kako bilo da bilo, Atlantida je postala tema SciFi serija kao što su Stargate Atlantis, tema više od desetina naučnih dokumentaraca koji prate njenu potragu na svim potencijalnim lokacijama u svijetu sve do u srce Atlanskog okeana, filmova koji prepričavaju njenu historiju i Atlantidu pretvaraju u velesilu opremljenu naprednim letjelicama koje koriste pogon nama nezamisliv, mjesto napredne nauke, vojske i medicine, ili otok koji počiva na supermočnim kristalima što podržavaju cio grad na vodi a opet sadrže neke natprirodne moći koje samo rijetki znaju da protumaće. I tako je Atlantida postala dio naše svakodnevnice, legenda s kojom su svi upoznati, i oni koji misle da znaju nešto o njoj a zapravo je obratno. Svaki novi nalaz i pomak u njenom otkriću otvara seriju novih pitanja, more misterija, kako, zašto, kada, i tako redom.

Jer kako jednom prelijepo reće uvaženi rimski historičarTit Livije: "Quis rem tam veterem pro certo affirmet? - ko može o tako davnim događajima nešto pouzdano tvrditi?".

Napomena: Sva prava na ovaj autorski članak su zadržana i nije dozvoljeno njegovo kopiranje niti prenošenje na druge web izvore osim striktne dozvole njegovog uvaženog autora.

© Amar Tufo, 2015

Posljednja izmjena u ovom članku izvršena
11. Januar 2018 | 21:24:20

Korištena literatura:

1) Atlantida, Ahmed Bosnić, 1983, Sarajevo 

2) Atlantida, iščezli kontinent, Dave. R. Heyneck, 2001, Zagreb

Share:

Read More

Prvi dio Allegro 2D radionice doveden kraju

Prošlo je relativno dug vremenski period kako sam započeo Allegro 2D radionicu. Cilj radionice je ovladati programskim jezikom C++-om kroz izradu 2D Space Shooter igrice koristeči .NET Framework 3.5 SP1 tehnologiju i Visual C++ 2008 Express razvojno integrisano okruženje i naravno, Windows 7 dev platform. 

Ova radionica je dio moje C++ online škole koju pohađam na interaktivnoj online platformi Udemy koja je u svojoj ponudi imala cio besplatan C++ kurs od 79 lekcija na koji sam aplicirao. Moja aplikacije izgleda ovako: 

Završni projekat moje Allegro 2D radionice bit će gotova 2D igra kompatibilna sa svim vodečim platformama kako Windowso-om tako Linux-om i Mac-om. Targetovana Linux platforma jeste Ubuntu Linux sada 15.04 aktuelna verzija ove popularne Linux distre. 

Allegro je uglavnom namjenjen Windows developerima koji žele da se okušaju u game developmentu koje nisu ovisne o platformi za koju su razvijene. Jedina mana jeste portovanje izvornog koda sa platforme na platformu što znači da će developeru koji je razvio aplikaciju na Windows-u biti jako teško da istu aplikaciju pokrene pod Linux ili Mac okruženjem te su male vjerovatnoće da isti developer neće provesti nekoliko sati rješavajuči bagove u izvornom kodu. 

Do sada sam lično radio sa raznim apijima ali mi je najdraži SDL koji je jedan od mojih omiljenih game apija do sada. Razlog tomu jeste vrlo jednostavan način instalacije neovisno o platformi a obzirom da ja radim u glavnom u Linux-u njegova instalacija je tako jednostavna i jedno od največih iskustava koje sam do sada imao. No, što se tiće Allegra ovo je takođe jedan od najboljih načina da se ovlada C++ programiranjem jer izrada ove 2D igre objedinjuje glavne i ćesto korištene tipove podataka u game developmentu kao što su pointeri, nizovi, if, than, else zatim else if, switch case, for petlje, implementaciju main game loop koriteči while petlju, polimorfizam, enkapsulaciju i nasljeđivanje ali i način razmišljanj i implementaciju osnovnih karakteristika 2D igre. 

Toliko od mene za sada pa do narednog čitanja.

Share:

Read More

Razvoj Minox Player-a se nastavlja!

Iako ovo nije web stranica na kojoj bi se trebale objavljivati novosti o Minox Player-u, morao sam da objavim informaciju kako Minox Player IndieGo kampanja više nije aktivna. 

Ja sam i na službenom blogu svoje aplikacije već i ranije objavio istu informaciju i razlog tomu je slaba zainteresovanost treče strane za sufinanciranje ove aplikacije. No, uprkos tomu Minox Player nastavlja sa svojim razvojem jer smatram da mi je to dužnost.

Da napomenemo, Minox Player je nastao u januaru 2012. godine i u razvoju je već pune 4 godine. Objavljena su 4 izdanja sa 5 zakrpa, dvije bete i posdljenje stabilno izdanje Minox Player v2.3.0.4 objavljeno u augustu 2014. godine. 

Minox Player se s razlogom razvija a to je primjena znanja stečenog u VB.NET-u kroz njegov razvoj kako bi se razvile desktop aplikacije (WFA tipa) opće namjene a koje su kompatibilne sa skoro svim vodečim Windows platformama. 

Ja se nadam da će Minox Player u ovoj godini biti u aktivnom razvoju za razliku od prethodne godine (2015) kada nisam skoro objavio niti jedno izdanje Minox Player-a pa niti portable verziju. Razvoj se nastavlja i Minox Player će se i dalje razvijati u VB.NET-u pa se ja nadam da ću do kraja mjeseca oktobra objaviti alpha verziju Minox Player-a v2.3.0.5 ali o tome po tome. 

Do čitanja.

Share:

Read More

Udemy: Kurs iz C++ programiranja

Evo, u narednih 20 dana bit ću na trećoj (završnoj) godini Arheologije, Filozofskog fakulteta u Sarajevu. No, iako doista volim Arheologiju toliko strastveno volim i uživam u programiranju. 

Zašto? Pa oduvijek me je privlačilo programiranje kada napravite nešto što radi na vašem desktopu, nešto što je napisano onim linijama teksta (koda), a kasnije proradi u aplikaciju za koju ne možete da vjerujete da je to ništa više do tekst. 

Da budem iskren, ne želim da budem softwer inžinjer, pa i ne moram da radim u nekoj IT firmi nakon ovoga. Samo želim da steknem adekvatno znanje da bih mogao konačno da sam napišem i napravim svoju igricu i da razumijem programiranje aplikacija koristeči C++.

Oduvijek sam se divio ljudima koji su napravili svoje 2D igrice i kojim se tako ponosno diče i fale, pa mislim da imaju i dobar razlog. Programiranje nije nešto što svatko može raditi, niti razumjeti ali je definitivno i bez imalo sumnje najača vještina koju danas možete imati i koja vas može daleko dovesti. 

Obzirom da smo svi danas umreženi na internet i da svi koristimo računala u svakojake svrhe, tako imamo priliku da steknemo ovo neprocjenjivo znanje u potpunosti besplatno i što je najbolje iz udobnosti našeg doma. Ja sam tako nedavno naišao na besplatan C++ trening kurs na popularnoj online akademiji Udemy.  

Prijavio sam se i preuzeo svoju aplikaciju kojom sam i aplicirao. Kurs je sjajan te nudi adekvatno znanje i upravo ono što mi je bilo tako potrebno da savladam poteškoće i one ključne oblasti C++ programiranja koje su mi bile potrebne kako bi mogao razumjeti programiranje, C++ programski jezik i naravno, biti u stanju da razvijem sopstvenu 2D igricu na kojoj već tako odavno radim ali nikako da ju završim. 

Sada, uz pomoć ovog jedinstvenog C++ Trening Kursa ja ću steči neprocjenjivo znanje sa certifikatom koji će to moje znanje da potvrdi i ja ću konačno dovršiti svoju 2D igru. 

- Moja aplikacija za C++ Trening Kurs izgleda ovako

Toliko od mene za sada i do čitanja.

Share:

Read More

A što će nama ta KULTURA

Kolumne:
Piše: Amar Tufo
Filozofski fakultet Sarajevo
Katedra za Arheologiju
27, August 2015

Čudno je to u ovoj našoj zemlji kada se narodu našem pomene termin KULTURA. Ovaj narod se toga termina boji kao da im je to posljednji čas, kao da nikada ali baš nikada u životu svome nisu pročitali bonton pa niti bilo koju drugu potpunu lijevu knjigu koja nikakve veze sa svakodnevnim životom nema.

A evo nas sviju sada i opet nakon pune tri godine jebote, gledamo Zemaljski muzej, najvažniju kulturnu instituciju naše zemlje pod onim "krstom" što se križa sa naslovom svojim i na kojem stoji ironična ali poražavajuča istina: "ZATVORENO". 

I šta sada, kako da mi uopšte predstavimo svoje kulturno nasljeđe kada tek rjetki, nazovimo ih tako, građani ove naše napaćene zemlje poznaju ona vremena kada su ovom zemljom Iliri vladali, kada su se razni ilirski narodi naseljavali ne samo u našoj zemlji nego diljem Jadranskih obala.

E ne zna to naš Bošnjo, ne zna Bošnjo šta su to Iliri, ne zna Bošnjo da Zemaljski muzej ponosno čuva posljednje posmrtne ostatke ILIJAČKOG KNEZA, onoga "gospodina" iz Željeznog doba naše zemlje koji tako ljubomorno prkosi svemu ili svim drugim narodima i arheološkim otkričima ove naše napačene zemlje.

Ah vidi mene, kako i da oćekujemo da će naš nadprosječno načitani Bošnjo i znati šta Zemaljski muzej čuva jebote, kada mu se cio život svodi na partije na kojemu Seka Aleksič ili Šaban Šaulić prolamaju "pod" od dobre zike a ni da se udostoji da uđe ili dođe  Zemaljski muzej pa da vidi šta to on tako ponosno i ljubomorno već punih 120 godina ćuva.

Ma jok, boji se naš Bošnjo kada mu ovi pomenu termin "KULTURA" jer kada mu pomenu kulturno nasljeđe ili tiga zaostavština ove naše nam napaćene zemlje koja tako posno prkosi svim onim minulim i prohujalim vremenima koja su na bilo koji način ostavila ranu na zemlji njenoj, oni ratovi što ih Rimljani povedoše s Ilirima našim ili tiga hrabrim Batonom Dezidijatskim (6 - 9. god. n. e), pa one grčke kolonije prije Rimljana što se osnovaše diljem Jadrana od 7. pa do 3. sto. pr. n. e kada naša nam divna Hercegovina, jebote i u Helenizam bogme ušla zahvaljujuči našim D A O R S I M A.

Ništa to naš dragi Bošnjo ne zna? Ma  ne do Bog upoznati ga malo dublje sa historijom ove nam naše napaćene zemlje gdje KULTURA u smrtnoj postelji leži jer nema ko da je obiđe niti da se brine o njoj. Jer Bošnjo je to dragi moj, Bošnjo je to kojeg čisto ovako uho zaboli za kulturu i ono bogato kulturno nasljeđe ove naše nam Bosne i Hercegovine. 

Nikada nam veći šamar nisu mogli pružiti oni koji nam zemljom vladaju nego onda kada su nam zatvorili Zemaljski muzej, tu ponosnu i veličanstvenu instituciju kulture, svima neprocjenjivu, važnu i ponosnu. Ali me opet nisu uvjerili da rade zarad našeg dobra, zarad njegovih uvaženih stručnjaka što pošteno zaradiše novac svoj, znanjem i znojem svojim. A briga ovu vladu našu za tu kulturu našu. Kukava nam majka, pa jesmo li na ovo spali da tri godine bez muzeja budemo, bez kulture, bez obraza i imalo stida na ono što muzej tako ljubomorno čuva, onako ponosno onde stoji, hrabro i svima sada On (uvaženi Zemaljski muzej sviju nas sada pita):

 A ŠTO ĆE NAMA TA KULTURA? 

Share:

Read More

AIRBNB Web radionica ulazi u posljednju fazu

Kako je počela moja Web/HTML & CSS radionica, ostvario sam solidan progres i mnogo toga je do sada i urađeno. Cijela ova radionica je pokrenuta na CodeCademy platformi koja ima za cilj da vas nauči kako da kodirate, da vas edukuju onome što se zove interaktivno programiranje. 

U tu svrhu moj blog je bio u centru kampanje gdje sam dobio priliku da izrađujem prvu kompletnu web stranicu za AIRBNB Travel Agency čija web stranica koristi neke od najnovijih web tehnologija poput CSS3, HTML5 & Bootstrap. 

Krajnji rezultat primjene ovih tehnologija rezultira web stranicom koja umanjuje linije koda potrebne za njeno kreiranje i razvoj iz temelja (eng: skratch), optimizaciju učitavanja, prezentaciju objekata na zaslonu što uključuje animacije, tekst, slike ili video poruke koristeči neke od predimplementiranih carousel pluginova i mnogo toga drugog. 

Cijela web stranica se izrađuje koristeči interaktivnu web platformu CodeCademy koja, kako sam već gore pomenuo, ima za cilj da vas poduči programiranju što ima za cilj da otkrijete svoje unutarnje talente da ste Vi već talentirana osoba odnosno buduči web ili softwer developer. 

Uskoro slijedi izvještaj o posljednjoj fazi izrade web stranice za travel agency AIRBNB.

Share:

Read More

AKCIJA: JaSamMuzej ide dalje.

Srijeda, 12. August, 2015

Piše: Amar Tufo, BiH bloger

amartufotm@gmail.com

Najljepša i najvrednija stvar koju trenutno ova zemlja ima jeste svakako Zemaljski muzej u BiH koji je nažalost ze 2012. godine za javnost u potpunosti zatvoren i u takvom stanju je boravio pune tri godine. Razlog tomu je nerješen pravni i finansijski status muzeja, neisplačene plate radnike, radni uvjeti i štošta drugo.

Da bi se agonija okončala trećeg augusta 2015. godine pokrenuta je akcija za spašavanje i ponovo otvaranje Zemaljskog muzeja pod nazivom #jasammuzej koja ima za cilj da dohaviza političare da konačno rješe njihovo stanje ali i stanje muzeja i ponovo ga vrate njenom narodu.

Ovom se akcijom jasno želi staviti do znanja da je Zemaljski muzej svačiji ali isto tako da je on "majka svih muzeja naše zemlje" i da kao takav zajedno sa svojim radnicima zaslužuje veliko poštovanje i predstavlja neprocjenjivu riznicu prošlosti naše zemlje. Imajte na umu da svaki artefakt izložen u Zemaljskom muzeju u Sarajevu ima priču za ispričat samo vam trebaju pravi stručnjaci da tu priču interpretiraju na valjan način. Upravo su njeni radnici ti stručnjaci, treba li da kažem, najbolji koje ova zemlja ima, pravi ljudi za takav posao. 

Osobno sam danas kao student sada završne godine arheologije svojevoljno prisustvovao dežurama gdje sam sa različitim ljudima imao prilike da porazgovaram o situaciji u kojoj se ovaj muzej nalazi već tri godine, značaju njegova blaga koje on čuva, značaju ljudi koji rade za ovaj muzej i mnogo toga drugog. 

Stekao sam dojam da su ljudi voljni da im se ispričaju najstarija doba naše nam drage Bosne i Hercegovine, da vide rimski, srednjovjekovni period, osmanski  i druge periode koji su odigrali neke od najvažnijih uloga u priči o nastanku jedne zemlje, ove zemlje koju danas nazivamo Bosna i Hercegovina.

Ja vas ovom prilikom pozivam sve da dođete i običete sve stalne postave Zemaljskog muzeja i date podršku njenim radnicima i da zajedno vladajučoj eliti pošaljemo jasnu poruku da se više nikada Zemaljski muzej ne zatvori i da se konačno rješi njegov status i status njegovih radnika i da im se konačno isplate sve njihove plate jer su ti ljudi to i zaslužili.

I opet na kraju svima vama šaljem jasnu poruku: "Raditi u muzeju nije mala stvar, to je privilegije".

_________

Cijelu akciju možete pratiti na službenoj web stranici #jasammuzej

http://www.jasam.zemaljskimuzej.ba 

Ili na zvaničnoj facebook stranici akcije: #jasammuzej

http://www.facebook.com/JasamMuzej

Share:

Read More

AKCIJA: Ja Sam Muzej

Akcija: #jasammuzej (Slika ponosno izrađena koristeči GIMP i Linux Mint)

Teško je biti civilizovani čovjek bez poznavanja prošlosti i kulture svoje zemlje pa je stoga jako bitno da se prošlost i običaji očuvaju na svaki moguči naćin za buduće naraštaje. Vidite, tako je trenutno kod nas u Bosni gdje je Zemaljski muzej  Bosne i Hercegovine, jedna od 7 veličanstvenih institucija opčeg i nacionalnog značaja tri godine već zatvorena. 

Već tri godine stanovnici grada Sarajeva, prolaznici i drugi turisti s zaprepaštenjem gledaju one dvije daske kojima su zabarakadirali vrata kao znak upozorenja da se kultura ne može platiti niti kupiti i da država treba da uzme stvari u svoje ruke i konačno rješti status onih radnika koji vrijedno rade i čuvaju nacionalno blago naše zemlje.

Zemaljski muzej u Sarajevu je zatvoren za javnost 2012. godine

Kako bi radnici okončali trogodišnju agoniju neisplačenih plata, nerješnog pravnog i finansijskog statusa ZM-a, 1. augusta 2015. godine pokrenuta je AKCIJA: #jasammuzej sa portretiranjem radnika Zemaljskog muzeja, njihovim stavom i mišljenjima koja se svode na ljubav prema profesiji koju rade, očuvanje kulturne baštine ove zemlje, i na kraju krajeva zasluženo zarađene plate koje im još uvijek nisu isplačene a ja se nadam da će uskoro i biti. 

Ovom se akcijom želi staviti vlasti do znanja da se status Zemaljskog muzeja mora što prije rješiti i da nema potrebe da se krive njeni radnici, niti menažment te da je država ta koja mora da rješi status muzeja i njenih radnika i da započne finansiranje ove ustanove kako bi se očuvala sva njena blaga od općeg značaja za svakog pojedinca ove zemlje. 

Na kraju kao student treče godine arheologije ja se uistinu nadam da će Zemaljski muzej biti konačno otvoren, da će njegovi radnici dobiti plate svoje, i da više nikada neće biti zatvoren jer imajte na umu da se netko mora brinuti za kulturu, prošlost i običaje ove zemlje i da su upravo radnici Zemaljskog muzeja u Sarajevu najbolji stručnjaci za takav posao jer raditi u muzeju nije mala stvar to je privilegija. 

Akciju možete pratiti ovdje:
http://jasam.zemaljskimuzej.ba/o-akciji 

Bloger i autor: Amar Tufo

Amar Tufo Interactive, 2015

Share:

Read More

Web radionica: Dodavanje CSS-a na web stranicu AIRBNB Travel Agency

Evo, ovo je drugi dan kako je aktivna moja Web radionica u kojoj se radi cjelokupna izrada web stranice za AIRBNB Travel Agency koristeči se coding plarformom CodeCademy. Cilj ovog kursa je primjena znanja stečenog nakon što sam uspješno kompletirao HTML/CSS kurs na ovoj popularnoj coding platformi kako bi se izradila ova web stranica.

Vjerovatno vam je poznato šta je to CSS. No, znam isto tako da ima onih koji ne znaju šta označava ovaj pojam. CSS (Eng: Cascading Style Sheet) predstavlja tako reči, jezik kojim se uljepšava izgled vaše web stranice dok upotrebom HTML-a obrazujete način na koji vaša web stranica treba da izgleda unosom tagova koji obrazuju vašu web stranicu. 

Što se tiće ove web stranice na kojoj ja trenutno radim, mogu da slobodno kažem da sam naučio neke stvari kao što su klasiranje određenih tagova koristeči CSS_DivClass targeting što imate priliku da vidite u gornjem kodu, upotreba Div taga za sređivanje elemenata kao što su headeri, fontovi, boje, pozadine i mnogo toga drugog. O napretku moje web stranice na kojoj trenutno radim uskoro više u detaljnom rezimeu cijelog projekta, do tada srdačan pozdrav i do narednog čitanja. 

Share:

Read More

Web Dev Kurs u tijeku!

Iako sam još prošle godine položio cio HTML/CSS kurs na popularnoj koding platformi CodeCademy, morao sam na neki način da ojaćam stečeno znanje i vještine i kreiram svoj prvi HTML/CSS projekat odnosno web site iz temelja. 

 Kurs koji traje na platformi CodeCademy ima za cilj da se u tri dana aktivnog web developmenta razvije cijela i u potpunosti operabilna web stranica za AIRBNB agenciju. Kurs za sada napreduje jako dobro i trenutno se radi na CSS-u web stranice koja bi polahko trebala da dobije svoj izgled.

Vjerujem da većina zna šta je to HTML i CSS i da ste se već i ranije susretali s ovim pojmovima kako u teoriji tako i u praksi. Ali, sigurno je da neki i ne znaju šta je to HTML a šta CSS. Evo ukratko objašnjena šta je jedan a šta drugi.

HTML je skračenica za (Hyper Text Markup Language) - jezik kojim se pišu web stranice a koje vaš omiljeni pretraživać bio to Google Chrome, Safari, Mozila, ili sada Microsoftov Edge web browser može da pokrene. U osnovi se radi o linijama teksta koje se sortiraju u niz HTML funkcija odnosno tagova koji obrazuju okvir web stranice.

Kasnije se dodatkom CSS-a uljepšava izgled vaše web stranice, boje, pozadina, fontovi, animacije i još mnogo toga drugog. CSS inaće je skračenica od engleske riječi što znači (Cascading Style Sheet). 

Dakle, ovaj web dev kurs će da traje puna tri dana sa po tri sata radnog vremena kako bi se web strani ca izradila i tako postala operabilna. Ovaj blog će da prati cijeli kurs uz dodatak nekih radova iz WebDev radionice na istoimenu temu ovog posta. 

Više o HTML-u možete pogledati na popularnoj platformi: 

 http://www.w3schools.com/html/default.asp

O CSS-u za više pogledajte ovdje:

http://www.w3schools.com/css/default.asp 

Share:

Read More

Merneptah i vojna kampanja u Libiji

Stručni arheološki članak
Piše: Amar Tufo


Kratki uvod: U ovom članku autor se bavi Narodima s Mora koji su tijekom 5. godine vladavine faraona Merneptaha oko 1207. god. pr. n. e u savezu sa libijskim kraljem Merjejem napali Egipat u pratnji svojih porodica i volovskih zaprega. Bijahu to Šerdana, Ekveš, Luka, Šekeleš, i Tereš što poraženi padoše zajedno sa libijskim kraljem Merjejem, sinom Dedovim koji je doživio strašan kraj kao i oni koji ga podržaše u napadu njegovu.

Ključne riječi: Narodi s Mora, Merneptah, Šerdana, Ekveš, Luka, Šekeleš i Tereš

Uvod: 

Etnogeneza Naroda s Mora poprište je teških rasprava koje su do sada svaki put izrodile seriju novih pitanja na koje još odgovora nema. Po pitanju kolapsa ili odmazde civilizacija tijekom kasnog brončanog doba, arheologija je otkrila niz gradova koji su doista razoreni znatno ranije prije nego li su Narodi s Mora bili na njihovim kapijama. Čak šta više, pojedini gradovi su zasigurno bili spaljeni, napušteni ili razrušeni prije nego li su Narodi s Mora došli do njih pa tako u istom tom kontekstu valja gledati i na nekoć močna carstva Anatolije, Egejskih ostrva, Sirije, Levanta pa i Kanana. U osnovi sam kolaps civilizacija kasnog brončanog doba je tema koja je još uvijek aktivna na stolu, tema koja je do sada izrodila nove teorije i otvorila neka nova pitanja uzroka misteriozne odmazde koja se desila u istočnom Mediteranu za koju se krive Narodi s Mora, prirodne katastrofe, bolesti, kuge, suše, ekonomski kolaps, ali i unutarnji građanski ratovi koji su doveli do raspada velikih carstava, unutarnjih pobuna i ratova. Svi ovi uzroci predstavljaju valjane pretpostavke kojima se objašnjava misteriozan kolaps kasnog brončanog doba te se nijedna od ovih pretpostavki ne može negirati ali niti zasigurno potvrditi. No, vratimo se Narodima s Mora koji predstavljaju sinonim za odmazdu koja je nastala krajem kasnog brončanog doba u istočnom Mediteranu, Bliskom Istoku. U rasprava koje se vode oko Naroda s Mora njihova etnogeneza je još uvijek nejasna i nikada do sada nije otkriven niti jedan arheološki lokalitet koji bi se mogao dovesti u vezu sa Narodima s Mora, niti nam je poznat ni jedan grad do sada iskopan iz period 1350 - 1200. god. pr. n. e da pripada Narodima s Mora. No, vrlo interesantan podatak nalazimo kod faraona Merneptaha, sina Ramzesa II, vladara devetnaeste dinastije koji je za vrijeme 5. godine svoje vladavine bio bitku u Libiji s libijskim kraljem Merjejem i njegovim saveznicima Narodima s Mora koji su se odvažili i napali Egipat. Što je bio ishod te bitke i kako je ta bitka okončana, saznat ćete u ovom kratkom članku.

Merneptahova pobjeda u Libiji

Dakle, faraon Merneptah (1213 - 1203. god. pr. n. e) je trinaesti sin Ramzesa II, vladar devetnaeste dinastije koji Egiptom vlada skoro deset godina. Za vrijeme svoje 5. godine vladavine oko c1207. god. pr. n. e, faraon Merneptah je došao u sukob s libijskim kraljem koji je u savezu s Narodima s Mora napao Egipat. Ovaj nam je sukob poznat zahvaljujuči >> Velikom Zapisu s Karnaka <<, Atribis Steli, i Himni Pobjede. 

Na zapisu se pominje kako je libijski kralj Merjej, sin Dedov poveo svoje saveznike Šerdana, Ekveš, Luka, Šekeleš, i Tereš u pratnji svojih porodica, žena, djece i volovskih zaprega put Egipta. (D'amatu - Salimbeti, 2014: 8).

Faraon Merneptah nije želio da dozvoli tim Narodima da uđu u deltu Nila te je odlučio da odbije invazore bez obzira na razlog njihovog dolaska. Na stubu u Karnaku, Merneptah kazuje o ishodu bitke koju je bio s invazorima:

“[ … opisujuči svoju veličanstvenu pobjedu što ju je ostvario u zemlji Libijskoj ...]

    Očajni, propali kralj Libije je pao zajedno sa strijelcima svojim Šerdana, Ekveš,

   Šekeleš, Luka i Tereš, uzimajuči najbolje ratnike i svakog ratno sposobnog

  čovjeka njegove zemlje...”                                                                 (Cline, 2014: 7)

 Dalje u tekstu se pominje lista zarobljenika koji su teško poraženi, pali u ruke Egipčanima gdje se između ostalog pominje i sudbina invazora koji su se odvažili napasti Egipat. Tako se, primjera radi, pominje sveukupan broj onih koji su ubijeni ili kao zarobljenici dovedeni u Egipat, njih sveukupno 9, 376. Večina porobljnih pripada Libijcima (Libu prema Hijeroglifima), dok dobar broj otpada i na pomenute Narode s Mora. Tako Merneptah pominje da je poklao 222 pripadnika Šekeleš, 742 pripadnika Tereš, dok za Ekveš i Šerdana se ne zna broj ubijenih niti porobljenih. Merneptah je ovaj svoj trijumf izražavao u broju odsječenih ruku neprijateljima koje bi donjeo natrag u Egipat kao dokaz svoje pobjede za što bi bivao nagrađen.

Sl1: Odsjecanje ruku ubijenima nakon bitke kod Kadeša (Detalj iz Luxora) 

( D'amatu - Salimbeti, 2014: 11)

Interesantan podatak je i ratni plijen što ga je Merneptah donjeo iz domovine poraženih natrag u Egipat pa se tako pominje 9. 111bakrenih mačeva zaplijenjenih kod naroda Mešheveš i Libijaca (Labu), oklopa, finog posuđa, stoke i koza. Vrlo interesantan podatak koji se pominje u tekstu stuba u Karnaku jeste što se narodi Ekveš, Šekeleš i Šerdana pominju da su bili obrezani (osunečeni). (D'amatu - Salimbeti, 2014: 9). 

Sl2: Šerdana ratnici (Detalj iz hrama Abu Simbel)

Šerdana - narod koji se najranije pominje u Amarna pismima c. 1400 - 1350. god. pr. n. e. u službi Egipatskog garnizona u Biblosu. Pretpostavlja se da su bili plačenici koji su se borili čas na strani Hetita čas na strani Egipčana. Na steli u Tanisu, Ramzes III prenosi da je “… uništio sam Šerdana zajedno sa brodovima njihovim a donji Egipat je prespavao mirnu noč”. U Papirus Harisu, Ramzes III pominje da su Šerdana i Vešheš dovedeni kao zatvorenici u Egipat gdje ih je on naselio u okolici Egipta u utvrđenjima sa imenom njegovim gdje su dobivali godišnje zalihe odječe i žita. Ovo nam govori da su Šerdana bili relativno blizu Egipta vjerovatno u Kananu gdje su dobijali godišnje zalihe odječe i žita. Takođe se pominju kao tjelohranitelji Ramzesa II . Porijeklo Šerdana se ne zna i do danas nije utvrđen niti jedan grad ili zemlja sa njihovim imenom. No, mnogi stručnjaci su mišljenja da su oni potekli iz Sardinije gdje ih se povezuje sa Nuragi kulturom (1800 – 1200. pr. n. e ), kulturom ranog bronzanog doba Sardinije koja je poznata po svojim kolosalnim cirkularnim građevinama i golemim bunarima za koje mnogi smatraju da su ih gradili 'divovi'. Smatra se da su nakon poraza koje su im nanjeli Egipčani oni zapravo tek tada naselili Sardiniju koja je postala njihovo utočište te je otok tada i dobio svoje ime Sardinija kako ga i danas zovemo. No, ovo treba svakako uzeti za rezervu jer nema nikakvih pouzdanih arheoloških dokaza koji bi išli u prilog Šerdana kao narodu koji je potekao iz Sardinije a kamo li da su je kasnije naselili. (Cline, 2003: 111)

Sl2: Šerdana ratnici u plačeničkoj službi Hetita u bitci kod Kadeša 1275. god. pr. n. e protiv Ramzesa II

 Razlog zašto sam za Šerdana naveo njihov opis prema kronikama koje imamo zahvaljujuči Amarna pismima jeste i taj što je Šerdana narod jedan od dva naroda za koje postoje pretpostavke o etnogenezi i porijeklu. Osim toga, teorija o Sardiniji koja se pripisuje Šerdana narodima kao njihovom domovinom za sada je na dugom štapu jer nema arheološke potvrde niti ostataka materijalne kulture koja bi išla u prilog takvoj teoriji. Ono što se za utjehu zna jeste kako su ovi ratnici izgledali. Dakle, na reljefnim prikazima u Medinet Habu, Šerden ratnici su prikazani sa dugim mačevima i na glavi rogatim šljemovima koji na sredini imaj sunčani disk. U osnovi, Šerdana narodi su uživali visok ugled i status do te mjere da im je Ramzes III odobrio dobar dio zemljišta i naselio ih u okolici Egipta gdje su bili djelom egipatske vojske. 

Upravo ova činjenica mi daje odgovor na pitanje: "Zašto se među pobijenim i poklanim neprijateljima ne pominju Ekveš i Šerdana pa niti Luka? ". Odgovor na ovo pitanje je vrlo lahko dati imajuči na umu da su Šerdana, Ekveš pa i Luka bili jako neustrašivi ratnici koji su kao plačenici garantovali sigurnu pobjednu. Stoga su s vremena na vrijeme mjenjali strane s pobunjenika na saveznika čime su kod Egipčana uživali visok ugled zbog neustrašivosti u ratu da im je Ramzes podario dio zemljišta i naselio ih u okolici Egipta a zauzvrat su mu pružali vojne usluge svaki put kada je za to bilo potrebe. (Amar Tufo, 2015). 

Na samom kraju Narodi s Mora su puno više nego samo neki invazori koji su se otisnuli morem u svojim ratnim brodovima gdje zemlja za zemljom nestajala. Nitko im se nije smio suprostaviti pa čak ni Hati, Qode, Karkemiš, Arzava, svi oni padoše pod njihovom najezdom (Cline, 2014: 3) a onda u drugom djelu teksta kod Merneptaha saznajemo kako su Narodi s Mora u savezu s Libijskim kraljem Merjejem, volovskim zapregama i porodicama svojim krenuli put Egipta ne samo kako bi razarali, palili, rušili ili pljačkali nego da bi se tu i naselili. Dakle, Narodi s Mora se nikako ne smiju niti se mogu u potpunosti okriviti za odmazdu koja se desila krajem kasnog brončanog doba niti im se mogu pripisati sva ona razaranja koja su se desila u istočnom Mediteranu jer su u osnovi i oni sami bili zasigurno protjerani iz domovine svoje bez obzira kojim razlogom i bez obzira šta ih je natjeralo na masivne 'invazorske' migracije, bitno je da su oni bili u pokretu i jeste istina je, neki su gradovi doista pali pod njihovim oružjem ali su i oni sami bili žrtva nekih nadmočnih invazora koji su ih protjerali iz njihove domovine ili je Majka Priroda i njima presudila te svojim razornim prirodnim katastrofama uništila njihove domove, svojim sušama opustošila njihove usjeve, nemilosrdnim potresima i cunamijima sravnila i porušila gradove njihove. No, kako je zaista bilo, možda nikada i nečemo saznati pa i ne moramo. Barem imamo priču i uspomenu o Narodima s Mora, narodima koji su zauvijek promijenili antički svijet i uveli ga u jednu potpuno novu epohu, epohu željeznog doba. 

Članak: Merneptah i vojna kampanja u Libiji

Filozofski fakultet Sarajevo

Katedra za Arheologiju

Originalni članak: Narodi s Mora

Autor: Amar Tufo, 2015

Share:

Read More

Arheologija: Veliki Kineski zid

Autorski članak: Veliki kineski zid
Daily facebook archaeology post, 
Piše: Amar Tufo

Veliki kineski zid su Kinezi sagradili još prije 2500. god. pr. n. e. Veliki kineski zid je dug oko 10. 000 km. Njegovu gradnju zapoćeo je Qin Shi Huangdi 秦始皇帝 prvi car Kine >> Huangdi 黃帝 doslovno znači prvi car, titula koju će kasnije nositi svi buduči vladari Kine <<. Kasnije je zid dorađivan sve do 17. stolječa a največi dio zida poslje Qin dinastije izgradila  je dinastija Ming 大明 u 13. stoljeću. 

Veliki kineski zid je trenutno najveće djelo ljudskog inženjerstva u starom svijetu ikada ali je kao takav poduhvat odnjeo milionske žrtve teškog rada, bolesti, i kuge pa se zid još naziva i Zidom Smrti. Sve one iscrpljene radnike koji su se tokom gradnje izmorili ili nisu više bili korisni, car je dao pogubiti ili da ih se žive zakopa pod sam zid kao opomena svima onima koji se na bilo koji način suprostave Qinovom režimu.  

Dole na slici se vidi tehnika gradnje Velikog zida poznata još kao "zbijena-zemlja". Tehnika gdje radnici naprave kvadratni ram i zatim u njega nabijaju zemlju kamenim čekičima kako bi ju ojačali i pripremili za pečenje. 

Car Qin dao je zid izgraditi kako bi spriječio upade barbarskih nomadskih hordi s Euroazijskih stepa koji su napadali granice njegova carstva. Danas, nakon punih 2500. godina, Veliki Kineski zid nije više ona snažna građevina koja je nekada bio i vrijeme ga je uzelo za zub te godine 2012, kineske vlasti su prijavile da je zid izgubio 22% svoje dužine koja je bila izgrađena za vrijeme dinastije Ming. Danas se zid nalazi u projektu obnove i restauracije kako bi  se on sačuvao za buduće naraštaje.

 

Slika1: Gradnja Velikog zida tehnikom "zbijene-zemlje" 

Kulturne analogije: Hadrijanov zid

Hadrijanov zid ili Rimski zid - dao ga je izgraditi car Hadrijan oko 122. godine u svrhu obrane provincije Britanije od napada Pikta sa sjevera. Gradnja zida je trajala oko 10. godina u periodu od 122 - 132. god. n. ere. Zid je bio dužine oko 117. km, imao je 14 osmatračnica u kojima je bila stacionirana vojska koja je budno čuvala granice rimske provincije Britanije. Danas se zid nalazi na UNESCO kulturnoj baštini te pored Limes Germanicus i Antoninovog zida predstavlja domet rimske inženjerije i gradnje toga vremena.

 Reference:

The Great wall of China

 https://en.wikipedia.org/wiki/Great_Wall_of_China

Hadrianov zid

http://www.planeta.org.rs/35/8%20svetska%20bastina.htm

Share:

Read More

RECENZIJA: Ubuntu Linux 15.04

Autorski članak:
piše: Amar Tufo

Nedavno sam uradio upgrade sa Ubuntu 14.10 Utopic Unicorn na novije izdanje ove mega popularne Linux distribucije Ubuntu 15.04 Vivid Vervet.  No, kako sam uradio upgrade na laptopu koji ima poprilično kvalitetne performanse uvidjeo sam da podizanje Ubuntu-a previše traje i da mu treba punih 30 sekundi da se podigne. Tako sam uradio clean install Ubuntu 15.04 i odlučio da napišem ovaj svoj članak o tome šta je to Linux Ubuntu 15.04 donjeo, koje su to novine a šta su po mom mišljenju mane ove distre.

___________

Slika1: Performanse mog laptopa Fujitsu Siemens

Dakle, radi se kako sam već i istakao o laptopu solidnih performansi Intel Core 2 Duo, 2.20 GHz procesor i 2GB RAM. Uglavnom dovoljno da podnese Ubuntu Linux koji na njemu radi kao podmazan. Instalaciju sam proveo preko USB stika koristeči PenDrive USB installer koji je odmah zapoćeo instalaciju Ubuntu-a. Primjetio sam popriličnu brzinu tijekom učitavanja install manager-a Ubuntu-a koji je evo već 5. godina tradicionalno isti ali i jednostavan.

Slika2: Instalacija Ubuntu-a 15.04

Korisnicima se nudi instalacija Ubuntu-a uporedo s Windows-om gdje korisnik preko GRUB-a bira OS koji će da koristi ili instalacija samo Ubuntu-a što sam ja i uradio. Instalacija je trajala svega 15. minuta i uz standardne screenšotove novosti koje donosi Ubuntu 15.04 instalacija je provedena uspješno.

Nakon instalacije primjetio sam da nema nekih bitnih izmjena u interfejsu pa vas dočeka Unity na koji smo već navikli još od Ubuntu 11.04. Ono što se po defaultu nalazi u Ubuntu jeste ona ista skupina predinstaliranih programa među kojima se nalazi Libre Office jedan od najpopularnijih uredskih paketa za obradu teska, tabela i prezentacija koji je uz to još i besplatan, tu je i standardno Ubuntu Software Center koji omogučava korisniku instalaciju aplikacija iz bogatih repozitorija i raznih kategorija i Amazonova aplikacija koja korisniku omogučava kupovinu raznih stvarki preko njihove online prodavnice. Obzirom da ne koristima Amazon kao online servis kupovine ja to obično na samom startu uklonim iz Ubuntu-a.

Po završetku instalacije bilo koje dosada Ubuntu distre obična napravim manja podešavanja koristeči Ubuntu Tweak. Ubuntu Tweak je jednostavna aplikacija bogatog interfejsa namjenjena Ubuntu korisnicima koja omogučava podešavanje svih karakteristika vašeg Ubuntu-a, od updatea, korisničkih tema, instalacije aplikacija pa do Ubuntu Janitora. Od manjih twekova koje napravim treba istači podešavanje u Security & Privacy aplikaciji koja omogučava korisniku da onemoguči sistemu da snima sve akcije na vašoj radnoj površini ali i da onemogučite online rezultate u Dash pretragi.

Slika3: Nema potrebe da svako zna šta vi radite 

Slika4: Ne prikazuj nikakve online rezultate Dash pretrage

Jedna od dodatnih stvari koje ja obično uradim jeste promjena Update podešavanja u  Software & Updates aplikaciji. Kod mene obično stoji Ubuntu server Bosnia archive odakle Ubuntu dobavlja sve 'updejte' pa ja postavim default Main Ubuntu server. Ovu promjenu napravim obično pošto sam primjetio kako pod bh serverom update izbaci error jer ne može da obnovi primjerice Ubuntu Linux kernel pa nakon promjene update prođe bez problema. 

U osnovi sam kako sam već i ranije kazao pozadovoljan sa Ubuntu sistemom koji je odličan izbor kako prosječnim korisnicima pa tako sigurno i poslovnim korisnicima. Ubuntu je moja preporuka svima koji imaju starija računala ili laptope sa solidnim performansama da ovom sistemu pruže jednu priliku i nauče nešto novo, novo iskustvo i znanje koje je neprocjenjivo. Ako niste nikada radili solo instalaciju Ubuntu-a, nema problema tu je za vas dual boot koji vam omogučava instalaciju Ubuntu-a pokraj Windows-a. 

Slika5: Dual boot Ubuntu / WIndows7

Ili možete napraviti solo instalaciju Ubuntu koja je praktički vrlo jednostavna, na vama je samo da potvrdite instalaciju Ubuntu-a i kasnije da unesete vaše ime, nickname i admin lozinku i pustite install manager Ubuntu-a da završi ostatak posla. Kasnije se možete igrati sa vašim Ubuntom, izvršiti neka manja podešavanja i prilagoditi sistem onako kako to vama najbolje odgovara. A ako negdje i zapnete ne brinite se ništa tu je za vas aktivna Ubuntu Zajednica i Ubuntu Forumi poput AskUbuntu.com na kojima možete pronači sve odgovore na bilo koje pitanje koje imate pa i rješenja pojedinih problema ako na iste kojim slučajem naletite. 

Na kraju imajte jedno na umu: "Ubuntu je besplatan, slobodan, siguran, prijateljski nasloje i trenutno jedan od najpopularnijih Linux distribucija u svijetu sa više od 35. miliona korisnika i zajednicom koja aktivno bdije nad njim puna 24 sata. "

Ubuntu Linux - Linux za ljudska biča

Reference:

Vidi: 11 stvari koje trebate uraditi nakon instalacije Ubuntu-a 15.04

http://www.omgubuntu.co.uk/2015/04/things-to-do-after-installing-ubuntu-15-04 

Zašto je Linux sigurniji nego bilo koji drugi OS

http://www.noobslab.com/2015/06/why-linux-is-more-secured-than-any.html

Share:

Read More

KOMENTAR: Tehnološke migracije Windows XP vs Windows7 vs Windows10

Autorski članak

Piše: Amar Tufo

Mnogi koji prate moj rad i moji čitatelji znaju da pišem o raznim stvarima jer me svašta i zanima. No, ovih se proteklih tri mjeseca šuškalo mnogo stvari oko već popularne Windows10 koja je došla onako kao budali šamar. Mislim besplatan upgrade dobijaju čak i vlasnici piratskih verzija Windows 7. Super! Ali nije sve tako bajno. Iako sam arheolog kojem su poznate migracije ili drevne seobe naroda u kasno brončano doba koje se nisu završile kako treba pa su posljedice bile katastrofalne a cijenu su platili neki od najbogatijih i najprometnijih trgovačkih gradova Mediterana, ovde u tehno svijetu cijenu te migracije plačaju korisnici. 

Nemojte me krivo shvatit. Poznata je činjenica svakom iskusnom Windows korisniku kako još uvijek dobra večina korisnika, njih oko 30% rabi Windows XP. Ako se uzme u obzir činjenica da velike tvrtke, banke, ekonomske firme ali i industrijska postrojenja nisu napustila Windows XP te da čak neki od njih potajno pišu Microsoft-u i spremni su izdvojiti veliku sumu novca da WinXP ostane u životu, da zapravo njihova postrojenja ne budu ugrožena pred nadolazečom tehno migracijom koja uskoro slijedi. Ovde se radi o jednom velikom tehno kolaču gdje Microsoft ima monopol nad tržištem i još uvijek ima dominat kada je riječ o desktop operativnim sistemima. Da budem iskren, moj komšiluk još uvijek rabi Win XP. Pa jebiga (da oprostite) ljudi ne znaju drugo koristiti, Windows 7 im ne paše a Linux-a se boje. 

No, kada je riječ o migraciji na globalnom nivou Micorosoft ne može očekivati da će korisnici tako lahko odbaciti Windows 7 jer znaju da ništa ne pada s nebesa tako jeftino. Dobra priča uvijek nadvlada i najoštrije konkurente. U suštini, ljudi koji rabe Win XP neče ga ostaviti nipošto jer su se navikli. Oni koji rabe Windows 7 ostat će na njemu još pozadugo jer im odgovara a povremeno će se vračati ili ćesto na Windows XP, kažu bolje facera ovom mome kompu što je jednom nogom u grobu. 

Jednu stvar svi Windows korisnici trebaju znati a to je: "Koliko para, toliko i muzike". Nema besplatnog upgradea niti migracije kada istekne ova "besplatna" godina migracije. Micosoft po mom osobnom mišljenju nije računao na prosječne korisnike računala u daljnjem dijelu ovog teksta (Windows korisnika) koji još uvijek imaju zastarjele računare i nisu u mogučnosti da kupe nove, niti su voljni da mjenjaju navike te stoga tehno migracija u BiH ali i sigurno neću pogriješiti kada kažem i u regionu u skorije vrijeme neće se desiti. Meni je svejedno ja ionako nisam više jedan od njih, ja rabim Linux Ubuntu. Istina, bilo je teško isprva ali kasnije se čovjek navikne. Hočeš sve predinstalirano, ispolirano pa dobro nije ni Linux baš idealan ali barem je siguran jebote, barem nema one gamadi koja napadne računalo i zatrokira baš onda kada ja gledam Mašu i Medvjeda. Tako je gledam Mašu i Medvjeda ali na Linux-u gdje ne trokira. Dok oni s Windowsom konstantno zovu i govore: " E Tufo možeš li mi Bogati podiči sistem ali molim te neka bude obični, ma znaš onaj Windows XP" ma ja mogu što da ne. Nije prošlo jebote ni sedmica dana eto ga ide opet i nosi, ON SADA NOSI PROCESNU I GOVORI: " De Bogati ponovo digni sistem ali opet obični i molim  te ubrzaj ga". Tada mi ovaj kaže kada završiš javi pa da ti platim a kada dođe vrijeme da se plati kaže on meni: " E kada bude plata dat ću ti 10 maraka i nabi se nogom u guzicu". E onda meni prekipi i samo vratim onu procesnu i kažem onu slavnu:

" NE ŽELIM DA TI POPRAVLJAM VIŠE TVOJ RAČUNAR, KORISTI LINUX"

Reference:

http://www.pcworld.com/article/2873214/windows-10-will-be-a-free-upgrade-for-windows-7-and-8-users.html 

Share:

Read More

Oda Nobuhide( 織田 信秀 1510 – April 8, 1551)

Oda Nobuhide - ratnik, samuraj, daimyo Owari provincije tijekom Sengoku perioda u Japanu i otac Ode Nobunage. Rođen je 1510. god. n. e u vrijeme kada su močni lordovi i daimye lokalnih provincija bile u konstantnoj zavadi, zavadi koja će na kraju dovesti do Tokugawinog Šogunata i svima dobro poznate bitke kod Isekigahare oko 1600. god. n. e. Oda je inaće bio na čelu tada veoma močnog i uglednog Oda klana, klan koji je zavrijedio strahopoštovanje u cijelom Japanu. Pošto je bio na čelu Oda klana, Nobuhide je konstantno ratovao na istoku i sjeveru protiv Mino, Mikawa, Suruga i Totomi provnicije. Obzirom da je bio veoma močan i ugledan samuraj koji je želio veliku moč samo za sebe, na tom putu mu je stajao Saito Dosan, daimyo Mino provincije. Da bi umanjio konkurenciju i prekinuo krvave borbe koje su se tada vodile između zaračenih lordova i klanova, Nobuhide je sklopio mirovni savez sa Saitom oženivši svog starijeg sina Nobunagu kćerkom Saita po imenu Nohime. Posljednje godine svoga života je proveo kao Budin monah a umro je 1551. god. n. e u 41 godini svoga života.

Komentar autora:

Feudalni Japanom vlada Šogunat koji počinje oko 709. godine te traje sve do 1868. godine kada je okončan Tokugawin šogunat. Obzirom kako gore članak pominje termin Šogun evo da u ovom komentaru razjasnim šta je Šogun. 

Šogun 将軍 - je vrhovni zapovjednik odnosno ratni namjesnik određene provincije koju mu je dodjelio sam car. Titulu Šoguna dodjeljuje car onom samuraju ili daimyu koji se najbolje istakao tijekom vladavine cara ili u ratu. U doslovnom prijevodu Šogun označava vrhovnog gospodara cijelog Japana. Primjera radi, kada je 1600. god. n. e okončana bitka kod Isekigahare, njen pobjednik Tokugawa Ieasu 徳川 家康je zauzeo tron i postao Šogun, gospodar cijelog Japana. Tokugawin Šogunat 徳川幕府 je vladao Japanom punih 275. godina a okončan je 1867. godine. 

Daimyo 大名 - močni feudalni lordovi koji su vladali svojim provincijama i obično istoimenim klanom. Primjera radi Asano Naganori 浅野 長矩, daimyo Ako provincije i Asano klana. Feudalne posjede lokalne daimye dobijaju isključivo od cara kojima vladaju uz svoju močnu vojsku samuraja. No, rijetke su bile daimye koje su mogle plačati svoju vojsku samuraja ali imati ih uza se bio je velik ugled i čast u feudalnom Japanu. 

Reference: 

Oda Nobuhide

http://wiki.samurai-archives.com/index.php?title=Oda_Nobuhide  

Shogun (titula)

https://en.wikipedia.org/wiki/Shogun 

Daimyo (zemljoposjednik)

http://www.britannica.com/topic/daimyo 

Share:

Read More

Uskoro CodeCademy HTML škola

Obzirom da sam i ranije radio web programiranje te uzimajuči u obzir znanje iz Web programiranja koje sam stekao u srednjoj školi i u ovih protekle dvije godine, odlučio sam da u potpunosti savladam web programiranje na interaktivan i interesantan način. CodeCademy je pravo mjesto i prava online škola za ovakav jedan zadatak. Ne samo da nude osnove web programiranja HTML, CSS nego i polaznicima nude seriju vježbi koje trebaju da rješe krajem svake pređene lekcije. 

Što se tiće mene, za sada sam uglavnom odabrao HTML & CSS kao početak gdje bi na kraju trebao da pređem na JavaScript, močni skriptni jezik koji web developerima omogučava izradu jednostvanih web aplikacija do interaktivnih online igara.

Zašto CodeCademy? Večina knjiga namjenjena je isključivo ljudima koji su se ranije susretali sa HTML, CSS i JavaScriptom u istu kategoriju spadam i ja. No, ako niste iskusni sa čitanjem HTML koda ili pak ne znate što je HTML uopšte, onda vam preporučujem da posjetite CodeCademy i naučite web na interaktivan način. Znanje koje ćete steči na kraju je neprocjenjivo. Svaki dio ove HTML škole prenjet će moj blog da li to bio ja ili netko drugi ko bude prenosio što sam radio i koji sam dio prelazio. Svaki članak koji bude povezan sa HTML školom koja će uskoro početi će imati ovaj logo CodeCademy web stranice i tako će biti sve do završetka ovog kursa. Kurs bi trebao trajati dva mjeseca i kao takav obuhvata standardne web tehnologije za izradu osnovnih web stranica. 

Toliko od mene za sada i do narednog čitanja!

Share:

Read More

Ubuntu Zajednica BiH dobila svoj Google+ račun

Ubuntu Zajednica BiH osnovana je prije dvije godine i za sada djeluje uglavnom na Facebook-u pa se ta aktivnost sada prebacila i na Google+ društvenu mrežu gdje je ova zajednica otvorila svoj račun. Ubuntu Zajednica BiH na svojoj zvaničnoj facebook stranici broji blizu 194 lajka na kojoj aktivno radi blizu 25 ljudi dnevno postavljajući najnovije objave iz svijeta Linux-a i Linux Ubuntu-a. Zajednicu je osnova Amar Tufo, buduči arheolog, blogger i indie developer kao incijativu za pokretanjem jedinstve zajednice koja bi promicala Linux kulturu, FLOSS i primjenu Ubuntu Linux-a u svakodnevnom cyber životu. Danas zajednicu vode Mirza Šišić, Adnan Jusić i korisnik pseudonima Conor Thorax koji je izradio gore naslovnu sliku i logo Ubuntu Zajednice BiH. Naša fb stranica aktivno prima nove članove koji su upoznati sa Ubuntu Linux-om ali i one napredne Linuxaše. Ubuntu Zajednica BiH okvirno pripada facebook grupi https://www.facebook.com/groups/UbuntuBosnia/  koja broji 434 aktivna člana koji svakodnevno donose novije vijesti iz svijeta Linux-a i Linux Ubuntu-a. Stoga ako već imate znanja s Ubuntu Linux-om te ako poznajete rad u tom linuxolikom operativnom sistemu i ako vam je poznata Ubuntu filozofija mi Vas otvoreno pozivamo da nas posjetie na facebook-u na našoj dobro poznatoj adresi: https://www.facebook.com/UbuntuUdrugaBiH  i podjelite svoja znanja i iskustva s nama. 

Za AmarTufoInteractive objavila: UbuntuZajednicaBiH

24. juni, 2015

Share:

Read More