Pet mitova u Arheologiji

Piše: Amar Tufo
E-mail: amartufotm@gmail.com 

Arheologija je divna struka i biti arheolog posebice danas je izvrstan poziv. Uvijek ste na terenu, kopate, koristite se totalnom stanicom, lidarom, crtate, pišete stručne radove, izvještaje s terena itd. U realnosti arheologija je dosta kompleksna struka koja nastoji da odgovori na pitanje porijekla ljudske vrste, koja se bavi materijalnim ostacima određene grupe ljudi ili zajednice, te rekonstruiše cio njihov život na osnovu ne samo materijalnih ostataka nego i duhovnih i kulturnih običaja. Arheologija je u posljednjih tridesetak godina dosta uznapredovala te se sve više koriste savremene metode prilikom iskopavanja određenih lokaliteta kako bi se izbjegla devastacija kulturnog nasljeđa ali u suštini mnogo toga zavisi od samog arheologa, ponajviše u interpretaciji određenih nalaza. Kao i svaku drugu struku, arheologiju takođe prate neki mitovi a ja sam odabrao pet mitova koji postoje u arheologiji a koji mogu a i ne moraju biti tačni. 

1. Šta je to Arheologija? 

Arheologija je izuzetno kompleksna nauka gdje arheolozi nastoje odgovoriti pitanja postanka i porijekla ljudske vrste, odakle smo?, ko smo?, zašto smo ovdje?, kako su izgledale prve primitivne ljudske zajednice pa i prvi ljudi?, kojim su to jezicima oni govorili?, kakve su građevine pravili?, i na kraju šta su ostavili za sobom?. Sva ova pitanja su u domenu arheologija koja upravo na osnovu materijalnih ostataka i arheoloških iskopavanja rekonstruiše određene periode ili život određene zajednice. Kao i svaka druga nauka i arheologija surađuje sa drugim pomočnim naukama kao što je: Geologija, Antropologija, Geofizika, Arheozologija, Arheobotanika i druge koje joj olakšavaju rad na terenu i efikasno dolaženje do željenih rezultata u kratkom vremenskom periodu. U osnovi, Arheologija je i izuzetno skupa nauka tako da arheološka iskopavanja ovise kako o novcu tako i o logistici koja mora biti dobro pripremljena da bi se pojedina arheološka iskopavanja izvela kako treba. Pa na osnovu svega ovoga, pogledajmo šta je to Arheologija?

Arheologija je dakle nauka koja sustavno istražuje, proučava i objašnjava porijeklo ljudske vrste na osnovu materijalnih ostataka, izrađevina koje je čovjek ostavio u svom okolišu. To mogu biti kako keramičke posude, oruđe i oružje, arhitektura, različiti oblici nastambi ali i kulturno-pogrebni običaji koji odlikuju jednu zajednicu itd. Na osnovu svih ovih nalaza, arheolozi su u stanju dati adekvatnu interepretaciju ali i rekonstrukciju jednog cijelog perioda za koji arheolozi pretpostavljaju da je izgledao onako kako oni smatraju. Primjer bi bila rekonstrukcija Krapinskog Neandertalca iz Lijepe Naše (Krapina, Hrvatska) kojeg je otkrio 1889 Dragutin G. Kramberger.

Slika1: Rekonstrukcija Krapinskog Neandertalca (Izvor: http://www.mkn.mhz.hr/)

Tako su arheolozi u stanju na osnovu kako arheoloških pa tako i historijskih podataka, rekonstruirati cijelokupnu građevinu ili grad onako kako je on mogao doista izgledati: primjera radi Babilon u Mezopotamiji (danas Irak).

Slika2: Rekonstrukcija grada Babilona (Izvor:http://www.dkfindout.com/uk/history/mesopotamia/babylon/ )

2. Arheolozi nisu historičari?

Kada kažete ljudima da ste arheolog vjerovatno vas neće razumjeti ili će vas upitati jel kopate piramide, a ima li dinosaura? Da se odmah razumijemo, velika je razlika među arheolozima i historičarima. Evo nekih od njih. Prvo arheolozi obuhvataju široke periode istraživanja i to od paleolita, neolita, ranog brončanog doba, srednjeg brončanog, kasnog brončanog doba pa sve kroz starije željezno doba do mlađeg željeznog doba. Mogao sam samo da kažem da se arheolozi bave periodom prije pisanih izvora odnosno prahistorijom dok se historičari bave periodom pisanih izvora, odnosno Grčko-Rimskom civilizacijom te modernom historijom. Historičari nisu u stanju interpretirati pojedine prahistorijske nalaze kao što je recimo u našoj zemlji: Varvara kod Rame, višeslojno prahistorijsko nalaziše naseljeno još od Eneolita čija je faza Varvara C istovjetna sa Prelaznom zonom ili Posuškom kulturom. ili Glasinačka kultura koja je izuzetno poznata u svijetu čiji su nosioci bili Autarijati a koja je istovjetna sa kneževskim grobovima Atenica-Novi Pazar i dodao bih još recimo Mikena (1450. prije Krista), utvrđeni kiklopski grad koji odgovara onome u Hrvatskoj, Mušego Monkodonj (1300. prije Krista) itd. Arheolozi, kao što vidite, pružaju kulturne analogije između pojedinih kultura, gradova ili recimo nalaza na osnovu kojih su u stanju povući kontakte koji su se dešavali između takvih zajednica bilo da su oni kulturnog ili trgovačkog tipa ili nekog sasvim drugog. Stoga, arheolozi nisu historičari.

3. Arheolozi ne tragaju za magičnim blagom?

Ovo je pomalo škakljiv mit koji postoji u arheologiji a odnosi se na to da se arheolozi veoma često predstavljaju kao pljačkaši grobova koji tragaju za Zavjetnim Kovčegom (upitno da li je ova relikvija ikada postojala), Kristalnim Lubanjama ili Svetim Gralom (pehar iz kojeg je Isus pio na Posljednjoj večeri), raznim drugim kojekakvim artefaktima kojima se pripisuju razorne moći ili čak eliksir vječnog života. Tako se priča za Kristalne lobanje kojih ima trinaest i onaj koji ih nađe  bit će mu ispunjena jedna velika želja. Jedino su tri lobanje takve do sada pronađene tako da je i dalje potraga za ostalih deset. Tako isto imate pomenut Zavjetni kovčeg u priči o padu grada Jerihona (1400. prije Krista) pa i o tome kako ga je negdje sačuvao prorok Ezikijel i do one slavne kako leži ispod Jerusalema u ostacima Solomonovog hrama. Njegova se lokacija još uvijek ne zna te je upitno da li je kovčeg doista ikada bio zlatan kako stoji u Biblijskom opisu, te je li uopšte postojao? Ova lista bi bila poduga obzirom da postoje na hiljade skrivenih blaga i artefakata koje bi tek trebalo otkriti tako da ovdje se to ne mora navoditi. Arheolozi doista kopaju grobnice ali još nikada niti jedan arheolog nije pronašao artefakt koji ima neku magičnu moć ili kojekakav pehar koji bi mu obezbijedio vječni život. Osim toga ovo nije film Indiana Jones and the last crusade (U njemu je prikazan Sveti gral kao pehar dok jedna verzija Keltske priče o kralju Arturu ga opisuje kao kamen).

Lijevo: Zavjetni kovčeg - Sveti gral: Desno

 Kristalna lubanja

4. Arheolozi ne proučavaju dinosauruse?

Iako su dinosaurusi jako interesantni, proučavati ova strahovita bića koja su se pojavila tijekom Trijasa (oko 240. miliuna godina prije starije ere) je nešto zaista fascinantno. Ali da vas odmah razočaram to arheolozi ne rade te nam dinosaurusi ne spadaju u domen struke. Njima se prvenstveno bave palentolozi koji na osnovu njihovih fosilnih ostataka tragaju za prvim primjercima dinosaurusa baš kao što mi arheolozi tragamo za tzv. Izgubljenim linkom u ljudskoj evoluciji ili prvim čovjekom ako vam je lakše. Konvencionalno se u arheologiji uzima početak ljudske vrste sa pramajkom Lucy (stručno: Australopithecus afarensis) čija je starost procijenjena C14 metodom datiranja na oko 3.2 milijuna godina. Tako isto i palentolozi tragaju za starijim dinosaurusima od onih prvotno poznatih nauci. Prije se smatralo da su se dinosaurusi pojavili tek u periodu kasne Jure oko 145 milijuna godina ali se sada ta granica pomjerila u period ranog Trijasa oko 245 milijuna godina, svega pet milijuna godina nakon velikog Permijanskog izumiranja (oko 250 milijuna godina) kada je izumrlo skoro 95% svih živih vrsta na Zemlji. Iako dobra večina arheologa izuzetno dobro poznaje ove geološke periode i relativno i dinosauruse čiji su nam fosili podjednako važni za razumijevanje prvih životinja na Zemlji, mi se u osnovi njima ne bavimo te taj posao prepuštamo palentolozima. Ali u svakom slučaju, znanje nije na odmet.

5. Arheologija nije tako lagana struka?

Čujete veoma često u društvu omalovažavanje ovakve struke ili upoređivanje arheologije sa historijom, ali nije to tako. Mnogi studenti tehničkih smijerova smatraju kako arheolozi samo kradu Bogu dane, mehanički štrebaju, nikada ništa ne rade, ne idu na terene ili nikada ništa ne računaju niti prave što je naravno pogrešno. Veoma pogrešno jer se radi o izuzetno zanimljivoj struci koja ponekada zna da bude veoma teška, izazovna gdje morate povezivati razne nalaze pojedinih kultura, pronalaziti srodne veze, odnosno analogiju između dvije kulture ili zajednice (primjer: Glasinac - Atenica - Novi Pazar 6. st. prije Krista), ili veoma često morate davati svoje kritičko mišljenje, relativnu kronologiju za pojedine nalaze kako bi pojedini profesori stekli uvid u vaš način razmišljanja i snalaženja unutar Arheološke okoline. Jesam li zaboravio napomenuti da je arheologija kao nauka izuzetno skupa te organizovati jedan arheološki teren, treba vam osim masnog novca i pofina papirologija koja može trajati sedmicama od izdavanja dozvole za arheološke aktivnosti, prikupljanja novca ili nalaženja izvora financiranja (osim ako niste A. Evans pa da kupite arheološki lokalitet kao što je on Knosos, onda vam kapu skidam), do tima, prethodnog istraživanja i razno raznih zavrzlama.

Zaključak:

Bez obzira na sve mitove koji prate arheologiju pa i ovih mojih pet odabranih mitova arheologije, ona i dalje nastavlja napredovati i prerastati u izvanrednu struku koja je jedina u stanju da ispriča nevjerovatnu priču ljudske civilizacije još od doba Paleolita pa sve do danas. Arheologija nije bilo kakva nauka, ona je puno više, ona je prozor u Antički svijet, doba starih i Velikih civlizacija koje su ostavile traga duboko u Zemlji a koje samo arheolozi mogu interpretirati i razumjeti.

_____________________

Korisne poveznice: 

1. Zavjetni kovčeg?

http://www.mythencyclopedia.com/Am-Ar/Ark-of-the-Covenant.html

2. O Zavjetnom kovčegu?

http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Judaism/ark.html

3. Sudbina Zavjetnog kovčega?

http://www.livescience.com/42398-ark-of-covenant-fate-revealed-in-hebrew-text.html 

_____________________

1. Šta je Sveti gral?

http://d.lib.rochester.edu/camelot/theme/holy-grail

2. O Svetom gralu?

http://www.history.com/news/ask-history/what-is-the-holy-grail

3. Sudbina Svetog grala? 

http://listverse.com/2010/02/08/10-possible-resting-places-of-the-holy-grail/

____________________

1. Šta su Kristalne lobanje?

http://www.crystalskulls.com/13-crystal-skulls.html

2. O Kristalnim lobanjama

http://www.dawn.com/news/609040/myths-and-mysteries-the-13-crystal-skulls-who-made-them-why

3. Lokacija Kristalnih lobanja?

http://www.world-mysteries.com/strange-artifacts/out-of-place-artifacts/crystal-skulls/

Share:

Read More

Ahmed Bosnić - ATLANTIDA

Uvodna riječ:

Pred vama se dragi čitatelji nalazi ATLANTIDA,  djelo istaknutog istraživača, novinara i publiciste Ahmeda Bosnića koji je na sebi svojstven naćin iznjeo sva svoja istraživanja o najvećoj misteriji moderne arheologije i pretvorio ju u kvalitetnu knjigu namjenjenu svima koji se zanimaju za Atlantidu, onu superiornu velesilu Atlantika što nestade prije 9000-te godine prije naše ere. Stoga sam tokom svoje tri godine studija a evo sada i na završnoj godini, odlučio da sam dam jedan kvalitetan komentar po pitanju Atlantide, njena postojanja, nestanka, izvora koji je prvi pominju i razmotrio sam neke od vodečih teorija koji Atlantidu smještaju tu i tamo, u svaki kutak planete Zemlje a i razjasnio sam šta to vodeća nauka misli po njenom pitanju a šta kažu njene vjerne pristalice koje vjeruju u njeno postojanje.

Piše: Amar Tufo,
11. Januar, 2018

Kao što se dalo i očekivati, i sam Bosnić kao i večina autora počinje pripovjedanje o ATLANTIDI koristeći se Platonovim dijalozima: "TIMEJ" i "KRITIJA" gdje u Timeju, Platon jasno iznosi Solonovu priču i događaj kada je ovaj posjetio egipatski hram Sais na delti Nila gdje su mu egipatski sveštenici ispričali o najstarijim vremenima i priču o ATLANTIDI, nekoć velikoj i moćnoj civilizaciji što bijaše iza Herkulovih Stupova u srcu Atlanskog okeana. I tako se rodi legenda o ATLANTIDI. 

1.Šta je to ATLANTIDA? 

Athanasius Kircher'-ova mapa Atlantide (1669)
Source: Wikipedia

 Legenda o Atlantidi stara je koliko i sam antički svijet. Prvi put ju pominje grčki filozof Platon 384.god. pr. n. e u svoja dva odvojena dijaloga "TIMEJ" i "KRITIJA" nastalim prema putovanju atenskog zakonodavca Solona u egipatski hram Sais oko 534. god. pr. n. e na deltu Nila gdje su mu sveštenici iz poštovanje prema Njemu i Boginji što je uzdigla njihov grad iznad svih drugih i po vrlinama njegov narod u odnosu na sve ostale, ispričali priču o najstarijim vremenima, legendama, junacima ali i jednu legendu koja i danas dan živi a to je legenda o ATLANTIDI. 

Ukratko o Atlantidi (Heyneck, 2001: 11) 

Prije jedanaest hiljada godina postojao je otok smješten u središtu Atlanskog okeana, nastanjen plemenitom i moćnom rasom. Narod toga otoka posjedovao je veliko bogastvo zahvaljujući prirodnim resursima njihove zemlje. Otok je bio središte bogate trgovine i velikog prometa. Vladari te zemlje vladali su čvrsto nad ljudima i zemljom na svom otoku i duboko u Europi i Africi. Bila je to A T L A N T I D A.

Atlantida je bila vlasništvo Posejdona, boga mora. Kad se Posejdon zaljubio u smrtnicu, Kleito, sagradio je nastambu na vrhu brda blizu sredine otoka, te je okružio nastambu prstenovima zemlje i vode da bi je zaštitio. Kleito je rodila pet parova blizanaca koji su postali prvi vladari Atlantide. Otok je bio podjeljen među braćom, a najstariji Atlas, prvi kralj Atlantide, imao je kontrolu nad središnjim brdom i okolnim područjem.

Na vrhu središnjeg brda izgrađen je hram u čast Posejdonu u kojem je bila smještena ogromna zlatna skultpura Posejdona koji vozi kočiju koju vuku krilati konji. Ovdje bi vladari Atlantide dolazili raspravljati o zakonima, suditi i prinositi žrtve. Da bi se omogućila putovanja i trgovine, usječen je kanal za vodu kroz prstenove zemlje dugačak 9 km, koji je spajao grad s morem.

Grad Atlantida ležao je odmah izvan vanjskog prstena vode i širio se preko ravnice pokrivajući 17 km širok krug. To je područje bilo gusto naseljeno i tamo je živjela većina stanovništva. Izvan grada ležala je plodna ravnica 530 km dugačka i 190 km široka, okružena još jednim kanalom koji se koristiio za skupljanje vode rijeka i potoka iz planina. Klima je bila takva da su bile moguće dvije žetve godišnje. Jedna u zimi, koja je natapana kišom, a druga ljeti, natapana sustavom navodnjavanja iz kanala.

Sa sjevera ravnicu su ograđivale planine koje su sezale do neba. Sela, jezera, rijeke  i pašnjaci šarali su planine. Osim žitarica, na otoku su uspijevale sve vrste voća i povrća. Obilje životinja, uključujući slonove, prolazilo je otokom. Generacijama su Atlantiđani živjeli skromnim, časnim životom. Ali, s vremenom su se počeli mijenjati. Pohlepa i moć počele su ih kvariti. Kad je Zeus vidio amoralnost Atlantiđana, okupio je ostale bogove da bi bahatim ljudima odredio primjerenu kaznu. Uskoro je Atlantida nestala pod jednim silovitim valom. Otok, njegove ljude i sjećanje na njega progutalo je more.

Opis preuzet iz knjige: Atlantida, iščezli kontinent

Dave. R. Heyneck, 2001: 11/13

Naime, u svom TIMEJU grčki filozof Platon iznosi veoma jasno šta je i gdje je bila smještena Atlantida.

Otok je bio veći od Libije i Azije zajedno, a moreplovci su tada mogli da prelaze sa tog na druge otoke i na ostrva na cijelom suprotnom kontinentu koji se protezao uz to - totalno more. Jer, cijelo to more, koje počinje od ulaza kojeg smo spomenuli, izgleda kao luka s tijesnim prolazom, ali se može zvati totalnim morem, a zemlja cijelog okružja, pravim kontinentom. Na tom ostrvu, A T L A N T I D I, vladala je velika i čudesna kraljevina, koja je posjedovala čitav otok i mnoge druge otoke i djelove kontinenta. Od pomenutog tjesnaca, vladali su oblastima Libije sve do Egipta i Evrope sve do Tirenije. I sva ova moćna kraljevina pokušala je jednim snažnim napadom da pokori vašu regiju, i našu, i neke druge koje su se tada nalazile s ove strane Ulaza.

TIMEJ (PLATON)

Bosnić, 1983:13 

Evo, kako vidimo iz Platonovog odlomka u TIMEJU, Atlantida je bila, dakle, civilizacija koja je nekoć ležala iza Herkulovih stupova (današnji Gibraltarski prolaz), u srcu Atlanskog okeana. Prema Platonovom opisu skica kraljevskog grada Atlantide (Heyneck, 2001: 17) bi izgledala ovako:

2. Da li je nekoć doista postojao otok u srcu Atlanskog okeana i ako jeste šta se desilo s njim?

Osnovna polaznica za rješavanje misterije Atlantide jeste pitanje da li je Atlantida kao otok, doista ležala u srcu Atlanskog okeana i osim toga šta se s njim desilo. Prema Platonu, Atlantida je ležala u srcu Atlanskog okeana koju su prije 9000. godina nasilno razorili zemljotresi. Platon iznosi u svom Timeju kako su Atlantiđani postali nezadovoljni prema svome ocu Posajdonu, postali su zavidni, u duši siromašni i željeli su svu moć samo za sebe. Tako su, kako Platon piše, pošli u osvajačke pohode na ćijoj putanji se našla i sama Evropa, to jeste Atina koja se tada izkazala na djelu. 

Tada, dakle, o Solone, tada se moć vašeg grada pokazala na djelu, po vrlini i snazi, a pošto je nadvisila sve po velikodušnosti i po svim ratničkim vještinama, prisiljena da se bori sama zbog bijesa drugih, suoči se tako sa najvećim opasnostima i porazi napadače, učvrsti pobjedu i od ropstva spasi narode još nepokorene i plemenito oslobodi sve druge, koji su živjeli od Herkulovih stupova pa naovamo. 

TIMEJ (PLATON)

Bosnić, 1983:13

Mišljenja su razna o postojanju Atlantide, kao otoka sa naprednom civilizacijom, bogatom kulturom, naukom, medicinom kakva još nije postojala nigdje drugdje do samo u Atlantidi pa su se iz nekih razloga mnogi stručnjaci pozabavili po tom pitanju, temom je li doista nekoć u Atlantiku postojako otok svojom masom dvaput veći nego Libija i Evropa zajedno. Naravno, nemamo odgovora jer uz svu tehnologiju koju mi danas imamo ona je, nažalost, nedovoljna da nam da odgovor na takvo pitanje. A, ako je otok postojao šta se onda dogodilo s njim. I opet, odgovor nam daje Platon u svome Timeju. 

Ali kasnije, desiše se strašni zemljotresi i poplave. U toku jednog dana i jedne noći svi vaši ratnici propadoše u zemlju, a slično nestade i otok A T L A N T I D A koji more proguta; stoga je to more još od tada neprolazno i neistraženo. Plovidbu sprečavaju veliki pličaci od blata koje je ostalo od otoka što je potunuo u morske dubine. 

TIMEJ (PLATON)

Bosnić, 1983:13 

Dakle, ATLANTIDA je potonula na dno Atlanskog okeana prije 9000. godina pr. n. e zajedno sa Atenskim ratnicima koji su, kako nas Platon obavještava, zajedno propali sa otokom u morske dubine. No, ima rupa u ovom teksu koja je velikom filozofu iz nekog razloga mogla promači a da je on nije ni primjetio.

3. Kreta i Atlantida? 

 

 Palaća Knosos, Krit (rekonstrukcija)

Kada bi se Platonova priča o Atlantidi uzela zdravo za gotovo onda Atlantida ne bi bila misterija za kojom se tragalo i traga i danas pa ćak i u trenutku dok ja pišem ovaj tekst. Svi bismo prihvatili da je to bila napredna civilizacija sa naprednom kulturom, naukom, medicinom, razdvojenom klasom sveštenika, zanatlija, trgovaca, i naravno ratnika koji bijahu najugledniji među Atlantiđanima a onda u jednom danu i jednoj noči  močni Zeus se tako razljutio na Atlantiđane da je odlučio da ih uništi i kazni potopom koji njihov otok posla u mračne morske dubine i da više nikada nije od tada viđen. I tačka, gotova priča. Ali nije!

Ovu palaću gore je u svojim kampanjama od 1900 - 1904. godine iskopao engleski arheolog sir. Arthur J. Evans. Evans, čovjek od nauke, arheolog koji je otkrio prvi i najstariji Evropski tron, civilizaciju dvaput straiju nego li Šlimanova Mikena i Grčka, nazvao ju je Minojskom civilizacijom. Dobila je ime po legendarnom kralju Minosu koji je vladao Kretom sa svojom kćeri Arijadnom koja je pomogla atenskom heroju Tezeju, sinu Egejevom da ubije Minotaura i da živ izađe iz Dedalovog labirinta uz pomoć Arijadninog magičnog klupka. No, razlog zašto se Knosos odnosno Krit odbaca kao sjedište Atlantide jesu godine koje nikako ne odgovaraju Platonovom opisu Atlantide koja je bila znatno starija oko 9000. godina prije Krista i Minojske civilizacije, odnosno palaće Knosos koja je podignuta oko c.2800. god. pr. n. e u periodu Starih Palata (po kronologiji Minojske civilizacije) ili starijem Minojskom dobu po Evansu. 

Sir. Arthur. J. Evans u Knosu

Kreta nije bila mirna, doduše, postoji veza između Krete kao Atlantide a to su bila dva razorna zemljotresa koja su Kretu pogodila prvi put oko 1600. god. pr. n. e u periodu Starih Palata kada su nastradale neke od najljepših palaća na Kreti kao što su Knosos, Malija, Zakros, Hagija Trijada, Gurnija, Festos, Palaikastro, Vati Petros i mnoge druge a koje su zatim obnovljene u tzv. periodu Novih Palata sa znatno manjim razmjerama nego što su bile izvorne veličine. Drugi, razorni potres desio se oko 1450. god. pr. n. e kada su navedene palate u potpunosti porušene i neke od njih nisu više obnovljene. Bila je to, naime, prekretnica i nestanak Minojske civilizacije a početak Mikenske civilizacije kopnene Grčke.

Komentar - Atlantida i otok Tera

 Otok Santorini (Tera) 

Gore sam već napomenuo kako je negdje oko 1600. god. pr. n. e vulkan na Teri eruptirao i pokosio pola otoka koji danas leži u Egejskom moru. Nauka se je davno time poigrala i ubrzo se rodila teorija o Atlantidi odnosno Santorini ili Minojska civilizacija je ta civilizacija što su o njoj egipatski sveštenici u Saisu kazali Solonu a Platon ju kasnije zabilježio. Bože, dragi da li je tako? Ja se ne slažem evo i zašto?

Prvo Platonovih 9000. godina bi valjalo skresati za 900. godina da bi se Atena kao grad smjestila u jedan vremenski okvir i drugo Minojska civilizacija je cvjetala konvencionalno oko 3500 ili 2800. god. pr. n. e a ne oko 9000- te godine kako je Platon opisao svoju Atlantidu. Erupcija Tere bila je 4 puta snažnija nego ona erupcija otoka Krakatau 1883. godine.

No, Platon u svom "Kritiji" jasno kaže da je Atlantida bila okrugla sa 5 koncentričnih prstenova koji su strogo branili pristup Posejdonisu i brdu gdje bog Posejdon obležao smrtnicu Kleito koja je tu rodila 5 blizanaca i najstarijeg giganta Atlasa po kojemu je Atlantida i dobila svoje ime. A otok Tera nije okrugla i samo jedan njen dio je potonuo u dno Egejskog mora a Platonova Atlantida u potpunosti nestade u morske dubine u jednom danu i jednon noći. 

3. Atena oko 9000. god. pr. n. e

Teško je odbaciti sva navedena kazivanja o Atlantidi koju nam je Platon prenjeo jer bi se time zastupala teorija kako je veliki filozof cijelu priču izmislio i njome opisao svijet i doba u kojem je on živio. Grčka civilizacija, doduše, jeste bila u mračnom dobu i to punih 500. godina koliko joj je trebalo da se izvuće i oporavi. Mračno doba koje je nastupilo nakon odmazde poznate kao Kolaps kasnog brončanog doba oko 1200. god. pr. n. e a koji je promjenio antički svijet zauvijek. Ali Grčku tada nisu potresali nikakvi zemljotresi niti poplave, barem ne one zabilježene u antičkim spisima. No, u jednoj stvari svojih opisa Atlantide, Platon je pogriješio kada je rekao kako je Atena rat bila s Atlantiđanima sprječivši njihov prodor i osvajanja u Evropi oko 9000. god. pr. n. e a da bi na kraju i oni zajedno propali u zemlju kao i Atlantiđani u dubinu mora. 

Svakom učenom čovjeku, naučniku i arheolozima jasno je da Atena nije mogla da postoji oko 9000. god. pr. n. e a kamo li da je bila rat s osvajačima s Atlantika. Ovdje kako Heyneck piše, valjalo bi skresati ove godine za 10 puta da bi time dobili vremenski period oko 900. god. pr. n. e iako se uzima konvencionalno 776. godina stare ere ili prva olimpijada kao najstariji datum Grčke civilizacija pa bi osnivanje grada Atene bila 700. god. pr. n. e. Iako je Atena bila naseljena još u vrijeme Mikenske civilizacije oko 1450 - 1110. god. pr. n. e, ona se  kasnije osamostalila i stasala u jedan od najmočnijih grčkih polisa sa sopstvenom vojskom, mornaricom i uređenom demokratijom.

Bez obzira na sve ovo, jasno je da ovaj grad nije nikako mogao postojati prije 9000. god. pr. n. e pa tako neki vjeruju da prije 11 000. godina nigdje u svijetu nije postojala tako napredna civilizacija. Konvencionalna arheologija zastupa teorije kako su najstarije civilizacija ponikle u području Plodnog Polumjeseca, Anatolija (današnja Turska), područje gdje se dogodila Neolitička revolucija (po Gordonu Childe-u), prva velika revolucija u povijesti ljudskog roda kada je čovjek prešao na starosjedilački naćin žiovota.

Prestao je biti samo lovac i sada je svjesno ućestvovao u proizvodnji hrane, akultivirao je prve biljke, pripitomio prve životinje, podizao je stalna naselja pokraj obala rijeka i jezera, gradio kuće, i bavio se svakodnevnim životom. Nije više mislio samo na stomak nego je mislio i izrađivao nove tehnike lova, ribolova, preživlljavanja, i svakodnevnog opstanka. Tako su nikli prvi gradovi u današnjoj Turskoj koji su među prvima oko 9800. god. pr. n. e primili ovaj neolitički model a to su: Čatal Hujuk, Jerihon, Ajn Gazal, Ajn Zubejda, Gobekli Tepeš, Halan Čemi, i Natufijen itd. (Ovdje sam naveo slobodno nazive gradova s turskog jezika onako kako bi se isti izgovarali). 

Tko zna pravu istinu o Atlantidi?

 

Platon

Većina uglednih naučnika već više od nekoliko stoljeća odbaca Atlantidu kao neku izvanrednu i supernaprednu civilizaciju i velesilu koja je prije 11 000 godina cvjetala u srcu Atlanskog okeana iza Herkulovih stupova a koju je oko 9000-te godine prije naše ere u jednom kobnom danu i kobnoj noći progutalo more i bacilo je u tamne morske dubine. A ima i onih koji se pak slažu sa velikim filozofom i opet odbijaju prihvatiti tumačenje zvanićne nauke i arheologije te sve to smatraju 'teorijom zavjere' i velikim zataškavanjem. 

Pa šta je istina a šta je laž? Šta je stvarnost a šta java? Ja ću ovo komentirati na ovaj način. Većina nas je čitala Homerovu Ilijadu i Odiseju koja govori o pradavnim vremenima, vremenima kada su bogovi hodali zemljom, a močni i veliki heroji poput Ahila, Ajanta, ili Odiseja se kališe u bitkama i ratovima protiv svakojakih zvjeri, pa i velikom Trojanskom ratu koji se povede radi prelijepe Helene, žene kralja Menelaja koju ote prelijepi i zgodni Pariz. Svi su ovu kvazilegendu odbacivali a Homer je tvrdio da je ona bazirana na pravim događajima. Svi sem jednog. 

Kada se je Heinrich Schliemann, ugledni njemački biznismen i arheolog konaćno pojavio na sceni arheologije 80-ih sa Homerovom Ilijadom i uvjerenjem da je ovaj govorio o istinitim događajima a ne bajkama, bio je odlućan da dokaže istinitost Trojanskog rata i naravno krenuo u potragu za drevnom Trojom. I doista našao ju je u Turskoj, na brdu Hisarliku. Šliman je bio uvjeren u postojanje Troje, Trojanskog rata da je nabasao na Troju VIIa, Homerovu Troju što ju Spartanci pod lukavstvom Odisejeva konja spališe u one noći kada se ovi ponapijaše uvjereni da su Grci napustili Troju a kao poklon na njenim obalama ostavili Trojanskog konja. Pade Troja, dragi Bože kao da nikada nije ni postojala, pade Veliki Ahil, Hektor, i Patroklo, i tako Šliman dokaza vjerodostojnost Homerovih kazivanja i priču o legendarnom Ilijumu ili Troji.

Ovo je 10 Troja stim što je Troja VII, Homerova Troja što ju Grci spališe oko 1200. god. pr. n. e

Zašto sam naveo Homera i njegovu Troju ili Šlimanovu Troju, pa zato jer je sam Šliman isprva vjerovao da je otkrio Atlantidu u Turskoj a da se ona nije nalazila u Atlanskom okeanu kako je kazivao Platon. Ako je Šliman uspio da dokaže da je legendarna Troja nekoć doista postojala i javnosti dao Troju i dokazao da je Homer govorio istinu a ne pričao bajke, onda je samo pitanje vremena kada će se novi Šliman pojaviti u novije doba i kazati nam svima, pa ćekajte Platon je govorio istinu a ja sam odlučan da to i dokažem i da vam svima dokažem da je A T L A N T I D A doista nekoć postojala a da nije nikakva izmišljotina. Pa eto nadam se i ja da će se u skorije vrijeme pojaviti novi Šliman koji će biti pogano bogat ali i dovoljno blentav da se upusti u potragu za Atlantidom i dokaže njeno postojanje.

Atlantida i Novo doba?

Bez ozbira bila Atlantida istina ili ne, generacije i generacije ljudi što će doči u budučnosti i novih naučnika koji će se kaliti na njenoj misteriji i pokušati razčlaniti i dokućiti o ćemu je to veliki filozof stvarno pisao, kakva mu je to napredna civilizacija i kultura bila inspiracija a da za nju mi danas uopšte ne znamo.

Kako bilo da bilo, Atlantida je postala tema SciFi serija kao što su Stargate Atlantis, tema više od desetina naučnih dokumentaraca koji prate njenu potragu na svim potencijalnim lokacijama u svijetu sve do u srce Atlanskog okeana, filmova koji prepričavaju njenu historiju i Atlantidu pretvaraju u velesilu opremljenu naprednim letjelicama koje koriste pogon nama nezamisliv, mjesto napredne nauke, vojske i medicine, ili otok koji počiva na supermočnim kristalima što podržavaju cio grad na vodi a opet sadrže neke natprirodne moći koje samo rijetki znaju da protumaće. I tako je Atlantida postala dio naše svakodnevnice, legenda s kojom su svi upoznati, i oni koji misle da znaju nešto o njoj a zapravo je obratno. Svaki novi nalaz i pomak u njenom otkriću otvara seriju novih pitanja, more misterija, kako, zašto, kada, i tako redom.

Jer kako jednom prelijepo reće uvaženi rimski historičarTit Livije: "Quis rem tam veterem pro certo affirmet? - ko može o tako davnim događajima nešto pouzdano tvrditi?".

Napomena: Sva prava na ovaj autorski članak su zadržana i nije dozvoljeno njegovo kopiranje niti prenošenje na druge web izvore osim striktne dozvole njegovog uvaženog autora.

© Amar Tufo, 2015

Posljednja izmjena u ovom članku izvršena
11. Januar 2018 | 21:24:20

Korištena literatura:

1) Atlantida, Ahmed Bosnić, 1983, Sarajevo 

2) Atlantida, iščezli kontinent, Dave. R. Heyneck, 2001, Zagreb

Share:

Read More

KOMENTAR: Tehnološke migracije Windows XP vs Windows7 vs Windows10

Autorski članak

Piše: Amar Tufo

Mnogi koji prate moj rad i moji čitatelji znaju da pišem o raznim stvarima jer me svašta i zanima. No, ovih se proteklih tri mjeseca šuškalo mnogo stvari oko već popularne Windows10 koja je došla onako kao budali šamar. Mislim besplatan upgrade dobijaju čak i vlasnici piratskih verzija Windows 7. Super! Ali nije sve tako bajno. Iako sam arheolog kojem su poznate migracije ili drevne seobe naroda u kasno brončano doba koje se nisu završile kako treba pa su posljedice bile katastrofalne a cijenu su platili neki od najbogatijih i najprometnijih trgovačkih gradova Mediterana, ovde u tehno svijetu cijenu te migracije plačaju korisnici. 

Nemojte me krivo shvatit. Poznata je činjenica svakom iskusnom Windows korisniku kako još uvijek dobra večina korisnika, njih oko 30% rabi Windows XP. Ako se uzme u obzir činjenica da velike tvrtke, banke, ekonomske firme ali i industrijska postrojenja nisu napustila Windows XP te da čak neki od njih potajno pišu Microsoft-u i spremni su izdvojiti veliku sumu novca da WinXP ostane u životu, da zapravo njihova postrojenja ne budu ugrožena pred nadolazečom tehno migracijom koja uskoro slijedi. Ovde se radi o jednom velikom tehno kolaču gdje Microsoft ima monopol nad tržištem i još uvijek ima dominat kada je riječ o desktop operativnim sistemima. Da budem iskren, moj komšiluk još uvijek rabi Win XP. Pa jebiga (da oprostite) ljudi ne znaju drugo koristiti, Windows 7 im ne paše a Linux-a se boje. 

No, kada je riječ o migraciji na globalnom nivou Micorosoft ne može očekivati da će korisnici tako lahko odbaciti Windows 7 jer znaju da ništa ne pada s nebesa tako jeftino. Dobra priča uvijek nadvlada i najoštrije konkurente. U suštini, ljudi koji rabe Win XP neče ga ostaviti nipošto jer su se navikli. Oni koji rabe Windows 7 ostat će na njemu još pozadugo jer im odgovara a povremeno će se vračati ili ćesto na Windows XP, kažu bolje facera ovom mome kompu što je jednom nogom u grobu. 

Jednu stvar svi Windows korisnici trebaju znati a to je: "Koliko para, toliko i muzike". Nema besplatnog upgradea niti migracije kada istekne ova "besplatna" godina migracije. Micosoft po mom osobnom mišljenju nije računao na prosječne korisnike računala u daljnjem dijelu ovog teksta (Windows korisnika) koji još uvijek imaju zastarjele računare i nisu u mogučnosti da kupe nove, niti su voljni da mjenjaju navike te stoga tehno migracija u BiH ali i sigurno neću pogriješiti kada kažem i u regionu u skorije vrijeme neće se desiti. Meni je svejedno ja ionako nisam više jedan od njih, ja rabim Linux Ubuntu. Istina, bilo je teško isprva ali kasnije se čovjek navikne. Hočeš sve predinstalirano, ispolirano pa dobro nije ni Linux baš idealan ali barem je siguran jebote, barem nema one gamadi koja napadne računalo i zatrokira baš onda kada ja gledam Mašu i Medvjeda. Tako je gledam Mašu i Medvjeda ali na Linux-u gdje ne trokira. Dok oni s Windowsom konstantno zovu i govore: " E Tufo možeš li mi Bogati podiči sistem ali molim te neka bude obični, ma znaš onaj Windows XP" ma ja mogu što da ne. Nije prošlo jebote ni sedmica dana eto ga ide opet i nosi, ON SADA NOSI PROCESNU I GOVORI: " De Bogati ponovo digni sistem ali opet obični i molim  te ubrzaj ga". Tada mi ovaj kaže kada završiš javi pa da ti platim a kada dođe vrijeme da se plati kaže on meni: " E kada bude plata dat ću ti 10 maraka i nabi se nogom u guzicu". E onda meni prekipi i samo vratim onu procesnu i kažem onu slavnu:

" NE ŽELIM DA TI POPRAVLJAM VIŠE TVOJ RAČUNAR, KORISTI LINUX"

Reference:

http://www.pcworld.com/article/2873214/windows-10-will-be-a-free-upgrade-for-windows-7-and-8-users.html 

Share:

Read More

Regionalno istraživanje blogosfere #Kako ste blogeri!

Kako ste, blogeri? Regionalno istraživanje blogosfere #Blogometar15

Svaki treći web sajt na svijetu je blog. Tri od četiri internet korisnika redovno čitaju blogove. Svakog dana objavi se blizu 3.000.000 blog postova. Pet od šest internet “influensera” su blogeri, a na njih najveći uticaj vrše opet drugi blogeri.

Od 2012. do danas podaci o broju blogera variraju. Uzveši u obzir sve dostupne podatke - na svijetu postoji između 350 miliona i pola milijarde blogova.

Do momenta kad završite čitanje ovog teksta biće objavljeno preko 20.000 novih blog postova!

Blogosfera bivše Jugoslavije se do 2008. godine eksponencijalno razvijala. U to vrijeme je brojala do čak 1.000.000 blogova. Ali o blogovima u regionu danas znamo manje nego ikada. Blogeri, ne znamo kako ste, a to je važno!

Ne znamo šta blogere muči, zbog čega ne pišu češće, da li se osjećaju sigurno da objave šta god žele, da li dobijaju podršku prijatelja i od koga trpe pritiske (ukoliko ih trpe); ne znamo koliko ima blogova, na kojim su platformama, da li su blogeri i blogerke upoznati sa svojim pravima, koliko često su ta njihova prava ugrožena... o Blogerima i blogerkama pouzdano znamo manje nego o bilo kom drugom društvenom mediju. A dok nešto ne izmjerimo, ne možemo ga ni razvijati. Dok ne saznamo kako smo, teško je blogosferu unaprijediti do nivoa najznačajnijeg medija društvenog interneta što bi naša blogosfera sigurno mogla da bude!

*****************************************************************

Blogeri evo šta možete da uradite u samo 15 minuta za desetine hiljada blogera:

1. Popunite istraživanje klikom na LINK
2. Jednostavno napišite blog post kopirajući tekst o Istraživanju (cijeli tekst koji možete kopirati i objaviti na svom blogu, baner, kao i ilustracije možete preuzeti OVDE)
3. Podijelite link do #Blogometar15 na društvenim mrežama klikom na ovaj LINK

Detaljne rezultate u različitim formatima podijelićemo sa svima vama, uz zadržavanje anonimnosti svakog ispitanika. Za sva pitanja pišite nam na blogometar@proceniweb.com Hvala na solidarnosti!

______________

AmarTufoInteractive se pridružio akciji, pridruži nam se i ti i postani dio tima aktivnih blogera.

Share:

Read More