Glasinačka kultna kolica danas u Pridoslovnom muzeju u Beću
Glasinačka kultura važi za jednu od naših najvažnijih kultura starijeg željeznog doba. Nastala u kasnom brončanom dobu oko 1300 - 900 god pr. n. ere kao Glasinačka grupa kasnog brončanog doba bez ikakve cezure svoj život nastavlja i u starije željezno doba poznata kao Glasinačka kultura. Glasinačka kultura se razvijala od osmog stolječa stare ere do trečeg stolječa stare ere. Svoj puni procvat je doživjela tijekom šestog poćetkom petog stolječa stare ere kada je njena bogata kneževska elita gospodarila trgovačkim putevima i trgovala sa bogatim grčkim svijetom. Kada je po prvi put Borivoj Čović u literaturu uveo sam termin Glasinačka kultura, arheologija je već tada obavila dobar dio svog posla, dovoljan da se moglo sa velikom pouzdanošću rekonstruisat svakodnevni život njenih nosilaca. U velikoj arheološkoj kampanji koja se sprovodila od 1888, 1890 zatim 1892 prekopalo se preko 1200 tumula gdje se naišlo kako na bogate kneževske tumule kakav je bio tumul i gradina na Ilijaku ali i ratničke grobove što je tadašnje stručnjake natjeralo na zaključak da se ovde radilo o bogatoj i močnoj aristokratskoj zajednici odnosno narodu. Tada je već sam Ćiro Truhelka pretpostavio da su nosioci glasinačke kulture bili iliriski narod Autarijati. Ovakvo mišljenje je kasnije i prihvaćeno imajuči na umu kako iste prvi put pominje grčki geograf Strabon koji kaže kako su Autarijati nekoč bili najmočniji i najsnažniji ilirski narod koji su imali svoja matična središta upravo na samom Glasincu. A onda krajem četvrtog i početkom trečeg stoljeća taj močni narod našao se pred velikim prijetnjama za opstanak, došlo je do depopulacije glasinačkog područja, smanjio se broj tumula, navala Kelta, najezda žaba koje su se kotile u oblacima i padale mjesto kiše, ratni sukobi samo su neke od teorija kojima se objašnjava misteriozni nestanak Autarijata. U izuzetno dobrom dokumentarcu Nova avantura obrađuje se Glasinačka kultura u kojoj imate prilike vidjeti bogat arheološki materijal po kojemu je ona i prepoznatljiva, narod koji ju je tvorio ali i pokušaje da se odgovori pitanje nestanka Autarijata kao nosioca glasinačke kulture.
Više o Glasinačkoj kulturi vidi sljedeće stručne izvore:
Prahistorija jugoslavenskih zemalja, Tom IV: Brončano doba, Glasinačka kulturna grupa, Borivoj Čović strana 413 - 432
Prahistorija jugoslavenskih zemalja, Tom IV: Brončano doba, Glasinačka kulturna grupa, Borivoj Čović strana 413 - 432
Prahistorija jugoslavenskih zemalja, Tom V: Željezno doba, Glasinačka kultura, Borivoj Čović strana 575 - 643.
O Autarijatima vidi:
Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba, Fanula Papazoglu, Autarijati, strana 87
Historija Autarijata, Selmedin Mesihović, Filozofski fakultet Sarajevo, 2014
No comments:
Post a Comment