Jantarna soba - St. Petersburg
Stručni rad,
Autor: Amar Tufo
Večina nas je uveliko čula za Sveti Gral, Veronikin veo, Zavjetni Kovčeg ili dobro poznatih sedam čuda antičkog svijeta (da ih sada ovdje ne nabrajam) ali jedno djelo se svojom ljepotom izdvaja od svih ostalih, djelo koje je zbog svoje ljepote ponjelo titulu osmog čuda svijeta a to je ćuvena Jantarna soba.
Priča o Jantarnoj sobi počinje 1700. godine kada ju je na nagovor svoje žene Sofije naručio pruski kralj Frederik I i 1717. godine poklonio ruskom caru Petru Velikom kao simbol mira i prijateljskih odnosa dviju zemalja. Sobu su dizajnirala dva eminentna skulptora toga doba, Andreas Schulter i njegov kolega Johann Friedrich Eosander 1701. godine.
Interijer originalne Jantarne sobe
Soba je nastala u Koninsbergu, tada prestolnici Pruske gdje su okupljeni najbolji majstori i jantarni klesari koji su izrađivali dio po dio, panel po panel dok soba nije konačno gotova. Izrada Jantarne sobe je trajala oko 25. godina iako je 1717. godine nasljednik Frederika I, njegov Frederik Wiliam I sobu isporučio ruskom caru Petru gdje je soba sastavljena u Katarininoj palati u Tsarskoje Selo (grad Puškin).
Soba se izvorno sastojala od oko 150 000 jantarnih djelova i panela koji su je krasili te je bila osvjetljena sa oko 550 svijeća koje su sobi davale kontrast, nijansu, i zlatnu jantarnu boju koja se pri svjetlosti svijeća itekako isticala. Smatra se da je vrijednost Jantarne sobe koja je u potpunosti sastavljena 1736. godine iznosila oko $150 miliuna dolara te sa izvjesnim prepravkama i doradama prostora u Katarininoj palači konačno komplitirana 1743. godine.
Petrova kruna, detalj iz Jantarne sobe
Iako tada u prijateljskim odnosima sa Pruskom, Rusija se nije nadala napadu Nacističke Njemačke koja je svoje interese usmjerila ka zvaničnoj Moskvi. Pod vodstvom i zapovjedništvom Hitlera, Nacisti su Rusiju napali 14. oktobra 1941. godine opljačkavši večinu kulturnih dobara te zemlje. Na vrhu Hitlerove liste nalazila se i sama Jantarna soba čiji su čuvari uradili sve nadljudske napore da ju sačuvaju.
Soba je bila omotana lanom i zavojima kako bi se zavarali njemački vojnici koji su imali cilj da pronađu Jantarnu sobu. Ne mogavši se odupreti žestokom neprijateljskom bombardiranju, Katarinina palaća je uskoro pala u ruke Nacistima koji su sobu ubrzo pronašli i rastavili je u djelove te otpremili u 25 kovčega kojima se soba prebacila u rodni grad Koninsberg gdje je 1943. godine bila posljednji put na izložbi.
Godinu dana kasnije Rusi pokreću ofanzivu i napadaju palaću Koninsberg koja je zapaljena i razorena do temelja. Sudbina Jantarne sobe je nakon 1945. godine neizvjesna i do danas dan nije razrješeno pitanje njene lokacije. No, zbog svoje velike važnosti i statusa kojeg je dugo vremena držala, 1979. godine Sovjetska Vlada je pokrenula projekt restauracije Jantarne sobe i kreiranja njene replike.
Detalj iz radionice Jantarne sobe
Restauracija je trajala skoro 25. godina združenim snagama ruskih i njemačkih skulptora kada je 2003. godine restauracija okončana te soba poklonjena Vladimiru Putinu, tadašnjem novom ruskom predsjedniku. Soba je restaurirana i sastavljena u Katarininu palaću, istu onu palaću gdje je bila tristo godina ranije. Iako svojim dimenzijama manja od originalne, Jantarna soba i danas dan predstavlja remek djelo ruske barokne škole 18. stoljeća i jedno od vjerovatno najljepših djela umjetnosti 18. stoljeća ikada.
