Piše:
Amar Tufo, 13 Juli 2016
Često
puta u društvu možemo da čujemo koliko ljudi ne znaju ništa o
Linux-u, koriste svaki dan tablete i pametne telefone koje pogoni
Android a ne znaju da je to upravo Linux. Iznenadite se kada čujete
posebice izjave kako Linux kaska, kako to ništa ne valja, kako ima
veoma lošu hardversku podršku, kako je to samo za hakere, pa do
onoga da vam i za Linux treba antivirus i razno razne druge netačne
glasine. Obzirom da je školski sistem u zemljama regiona takav kakav
je, da se osnovci i srednjoškolci obučavaju na Windows XP-u, negdje
je to Windows 7 te uglavnom Office 2003/07 paketi, onda možemo da
kažemo da je i škola i školski sistem glavni krivac za veoma loše
glasine ili mitove koje kruže oko Linux-a. Naravno, Linux je u
posljednjih dvadesetak godina uznapredovao do posve funkcionalnog i
univerzalnog operativnog sistema čija glavna mana jeste možda još
uvijek slabija grafička podrška kako biste zaigrali neke bijesne
igrače naslove poput recimo Call of Duty ili FIFA Socer, ali za sve
ostalo, Linux je najbolji mogući poklon vašem računalu. Da ne
dužim i ovako podug uvod, pogledajmo na neke uobičajene mitove koji
prate Linux i koliko u njima zaista ima istine.
1.
Linux je operativni sistem?
Od
trenutka nastanka Linux-a, GNU i FOSS se spore oko upotrebe termina
Linux te da li se Linuxom može nazivati operativni sistem. Da ne bih
ja pametovao, pogledajmo šta po pitanju ovoga kaže tvorca GNU
operativnog sistema, Richard Stallman.
So
if you were going to pick a name for the system based on who wrote
the programs in the system, the most appropriate single choice would
be GNU. But we don't think that is the right way to consider
the question. The GNU Project was not, is not, a project to develop
specific software packages. Many people have made major
contributions to the free software in the system, and they all
deserve credit. But the reason it is an integrated system—and not
just a collection of useful programs—is because the GNU Project set
out to make it one. We made a list of the programs needed to make a
complete free system, and we systematically wrote, or found people to
write, everything on the list.
— Richard
Stallman
Za
Linux neznalice, u osnovi je pogrešno nazivati Linux operativnim
sistemom jer je Linux sam po sebi samo kernel, jezgra operativnog
sistema zadužena za komunikaciju sa hardverom i softverom. Ali ako
upotrebite termin GNU/Linux onda imate operativni sistem odnosno
Linux disribuciju kao Linux Ubuntu, Linux Mint, Linux Debian, Arch
Linux, Linux Fedora itd. U suštini kako Stallman kaže, Linux i GNU
su dio Unix-a ali se ova dva termina mnogo razlikuju sama po sebi.
Jer vratite se nakratko u historiju. 1883. godine, Stallman je
osnovao svoju FSF (Free Software Fondation) te započeo rad na svom
besplatnom slobodnom operativnom sistemu GNU ali mu je trebao jedan
bitan komad softwera da bi ga završio a to je bio kernel.
Kasnije 1991. godine, Linus Torwalds, tada 21-godišnji student
Finskog Helsinki Univerziteta je objavio svoj kernel po imenu Linux,
tada prvu njegovu verziju. Stallman ga je pronašao na internetu,
preuzeo i završio svoj GNU operativni sistem. Tako je Linux započeo
svoju veoma dugu avanturu te je ubrzo u februaru 1992. godine
objavljena prva Linux distribucija po imenu MCC Interim
Linux.
2.
Linux je težak?
Linux
je na tržištu prisutan oko tridesetak godina i trenutno se
procjenjuje da postoji blizu tri hiljade Linux distribucija a da od
tog broja je oko 130 dnevno aktivnih distribucija koje se svakodnevno
koriste. Naravno, kada se pomene termin Linux ljudi obično pomisle
na Ubuntu. Ubuntu iako je najpopularnija Linux distra u Linux svijetu
koja je nedavno doživjela svoje novije izdanje Ubuntu 16.04 LTS
Xenial Xerus, ona nije u tolikoj upotrebi te se koriste i druge
popularne distre poput sve više popularnog Linux Mint-a kojeg
korisnici veoma hvale kako zbog svoje jednostavnosti, brzine,
stabilnosti i velike podrške za hardwer koju ponekada Ubuntu i ne
pruža. Primjera radi, Ubuntu korisnici se žale veoma često na
nedostatak Open Gl v3.0 sada 3.1 koja vam je potrebna da biste
pokrenuli novije igraće naslove sa Steam-a čiji je upgrade veoma
teško izvesti sa starijim grafičkim drajverima kao što je ovaj moj
ATI Radeon tako da je Linux Mint tu u prednosti i ćak šta više,
kod mene grafička kartica izvede upgrade pod Mintom sa v2.0 na Open
Gl 3.0. Ali da sumiram ovaj mit, Linux je uznapredovao u posljednjih
nekoliko godina u raznim segmentima, instaleri su poboljšani i
pojednostavljeni te je veoma lahko izvesti Linux instalaciju bilo
koje distre a isto tako ukoliko koristite Ubuntu sve vam je
predinstalirano od Libre Office-a, Adobe Flash i Java pluginova, do
močnog Firefox-a i PDF preglednika. Dakle mit kako je Linux težak
ne važi po odavno jer nema potrebe da koristite terminal osim
ukoliko niste developer ili napredni korisnik kojemu terminal prijeko
treba. Doduše, terminal izvodi pojedine operacije mnogo brže nego
li program sa grafičkim sučeljem.
3.
Linux je besplatan i bezkoristan?
Sve
što je skupo ne mora biti i kvalitetno ili korisno. Microsoft
Windows 10 je veoma skup komad softwera što će osjetiti posebice
oni koji nisu na vrijeme rezervisali svoj besplatni upgrade. Kasnije,
koliko para toliko muzike. Ali Linux, Linux je besplatan od svojih
prvih dana pa sve do danas. Možemo na prste nabrojati dvije Linux
distribucije koje su trenutno komercijalne ali u networking i
administrativne svrhe a to je RedHat Linux Enterprise kojemu takođe
pripada i Cent OS, popularna Linux server distra koju veoma često
možete nađi na velikim serverima IT firmi od Facebook-a do Googl-a.
Naravno, RedHat Enterprise pruža visoko kvalitetnu obuku u oblasti
računalnih mreža, networking-a, administracije tako da nije mala
stvar imati RedHat Enterprise certifikat. Ono što ja želim da
napomenem jeste da Linux nikada nije i neće biti komercijalan
operativni sistem taman da svijet zarati trećim nuklearnim ratom.
Jednostavno, zamišljen je kao besplatan i takav će i ostati jer
upravo za to što je Linux besplatan postao je ljutit rival
Microsoftovoj Windows 10 koja je kod dobre većine korisnika naišla
na veliko razočarenje. Osim toga, Linux je jedini operativni sistem
koji ima široku podršku za hardwer te je u stanju doslovno vratiti
stare računare u život. Primjer vam je legendarni Puppy Linux koji
zauzima svega 200 MB a učitava se u RAM bez potrebe za instalacijom.
Stoga mit kako je Linux besplatan i bezkoristan ne važi nikako,
barem kod nas iskusnih Linux korisnika a za početnike ne znam.
4.
Za Linux treba antivirus?
Bolje
da sam napisao Linux je samo za hakere. Doduše, nekoliko Linux
distribucija se koristi isključivo u svrhe web sigurnosti,
hakerisanja web stranica, ali uglavnom se radi o distrama poput Kali
Linux-a, Black Ubuntu i drugih sličnih distribucija takve vrste. U
osnovi, Linux je skoro 100 posto siguran operativni sistem, imun na
viruse zahvaljujući svom kernelu koji je dizajniran sa velikom
pažnjom na sigurnost korisnika. Praktički, 99 posto virusa je
pisano za Windows i Mac operativne sisteme dok su oni u Linux-u
veoma rijetki. Treba li vam antivirus na Linux-u? Moj odgovor je ne,
zaštičeni ste čim ste instalirali Linux distribuciju bez obzira
bila ona Ubuntu, Mint, Puppy, Kali, Fedora ili bilo koja druga Linux
distribucija.
5.
Na Linux-u se ne mogu igrati?
Nekada
je važila ova činjenica iako se situacija nije mnogo promjenila ni
sa pojavom Steam-a za Linux. Činjenica leži u tome da je dobra
večina velikih igračih naslova rađena na Windows-u i za Windows
tako da zaboravite da čete u skorije vrijeme zaigrati na Linux-u
Need for Speed, FIFA Soccer, Prince of Persia, Call of Duty itd.
Naravno, iz Steamove prodavnice uvijek možete izabrati i neke veoma
dobre igrače naslove za poigrat a meni su lično poznati popularni
Quake, Arena i legendarni Super Tuxkart s kojim se možete veoma
dobro zabaviti i ubiti višak vremena.
6.
Linux ima veoma lošu hardversku podršku?
Naprotiv,
Linux je operativni sistem sa najboljom hardverskom podrškom uopšte.
Bez obzira koliko je vaše računalo staro ili vaša matična ploća,
Linux će sve vaše drajvere automatski raspoznati tako da nemate
potrebe za brigu. Ukoliko pak sumnjate da vaši drajveri neće biti
prepoznati tijekom instalacije, ne brinite se ništa, tu je live
mod svake Linux distre gdje možete testirati vaše računalo u
cjelosti, drajvere, podršku za mrežu, audio, grafiku i slično. Evo
vam još jedan dobar razlog da u skorije vrijeme razmislite o
prelasku na Linux a sami se takođe možete uvjeriti kako ovaj mit
uopšte nije tačan niti važi; govorim iz sopstvenog iskustva.
Zaključak:
Šta
dodati na kraju? Iskreno cio članak je napisan na osnovu mog
sopstvenog iskustva s Linuxom u prethodnih šest godina koliko ga
uspješno i ponosno koristim, te večina ovih stavki odražava moje
sopstveno mišljeno s kojim se večina može složiti a neki možda i
neće. No, smatram da je Linux najbolji operativni sistem ukoliko ste
programer a niste ovisni previše o hard core igrama itd. Imao bih ja
svašta ovdje dodati, ali da ne duljim toliko od mene za sada.
